Havaji, zastava
Havaji, Maui, krater Haleakala
Havaji, Dugini vodopadi
Havaji, plaža Waikiki
Havaji ili Havajsko otočje (engl. Hawaii), otočna skupina u Polineziji i sav. država SAD-a, o. 3500 km jz od San Francisca; 16 636 km2, 1 281 200 st. Gl. i najveći grad i luka je Honolulu na otoku Oahuu. Osam većih vulkanskih otoka (Hawaii, Maui, Oahu, Kauai, Molokai, Lanai, Niihau i Kahoolawe) i o. 124 manjih koraljnih otoka, hridi i grebena pružaju se u o. 2600 km dugom nizu SZ–JI. Najmlađi i najveći otoci leže na jugoist. kraju otočnog niza, nastali iznad mjesta postojanih podmorskih vulkanskih erupcija (vruća točka ili hot spot); otoci su sve stariji i manji (rastrošeni i utonuli pod vlastitom težinom, nastavljaju se u istoimeno podmorsko visočje) što su dalje odneseni od vruće točke geološki sporim pomicanjem pacifičke litosferne ploče prema SZ. Gl. otoci su goroviti s aktivnim (Mauna Loa i Kilauea na najvećem otoku Hawaii) i ugaslim vulkanima (Mauna Kea, Hualalai, Kohala, Haleakala); najviši vrh Mauna Kea 4205 m (o. Hawaii). Tropsko i vlažno ali ugodno podneblje (jednolične temperature, nema pretjerane sparine). Prevladavaju šume, na sušnijim jugozap. padinama savane. Mnoge endemske biljne vrste, bogatstvo ptičjih vrsta. Plantaže ananasa i šećerne trske, zatim uzgoj kave, banana, cvijeća i dr. Ribarstvo. Razvijena prehr. ind. i djelatnosti povezane s opskrbom vojnopom. i zrakoplovnog uporišta Pearl Harbor. Značajan prihod od turizma; znamenito domaće i međunar. turist. odredište. Dvije međunarodne (otok Oahu, Hawaii) i više manjih zračnih luka. Gradovi: Honolulu, Hilo, Kailna, Kaneshe i Waipaku.