Hebridi (također Western Isles), brit. otočna skupina u Atlantskom oceanu, pred zap. obalom Škotske; 7511 km2, 30 660 st. Pruža se u nizu dugom 210 km. Obuhvaća o. 500 otoka, naseljeno o. 100. Građeni od kristaličnih stijena i bazalta. Najviša točka H. 1009 m na otoku Skye (Cuillin Hills). Obale strme i vrlo razvedene. Klima oceanska s prosj. godišnjom temp. od 8 °C. Tjesnaci North Minch i Little Minch te Hebridsko more dijele H. na Vanjske Hebride na Z i Unutrašnje Hebride na I. Najveći otoci iz skupine Vanjskih H. su Lewis s Harrisom, North Uist, South Uist i Barra, te Isle of Skye, Mull, Islay, Jura, Tiree i Coll iz skupine Unutrašnjih H. Proizvodnja vunenih tkanina (Harris tweed). Ribolov, stočarstvo. Turizam. Brodske i zračne veze između kopna i najvećih otoka. Najveće naselje Stornoway (8000 st.) na ist. obali otoka Lewis s Harrisom. Maleni otok Rum 1957. proglašen prir. rezervatom (Istraživački centar za istraživanje lokalne geologije, flore i faune). U ant. doba H. poznati kao Hebudae (Ebudae). God. 563. sv. Columba, irski misionar, utemeljio keltski samostan na otoku Iona. Tijekom VIII. st. zaposjeli ih Norvežani i do 1266, kad su pripojeni Škotskoj, zadržali kontrolu nad H.