Heidelberg
Heidelberg, grad u Baden-Württembergu, na r. Neckar, 18 km ji od Mannheima, jugozap. Njemačka; 143 600 st. Industr. središte (proizvodnja strojeva, kirurških instrumenata, el. uređaja, kože, tekstila, cigareta; prerada drva). Staro kult. središte: Sveučilište H. (Ruprecht-Karl-Universität, 1386; najstarije u Njemačkoj), akademija, Max-Planckov institut za med. istraživanja, tehnološki park, Geol.-paleontološki institut, astron. opservatorij i dr.). Jako turist. središte. Mnogi arhit. spomenici: crkva sv. Petra i sv. Duha (obje got. iz XV. st.), barokne građevine (vijećnica, muzej, sveučilište i dr.) iz XVIII. st.; dvorac Heidelberg na uzvisini od 100 m iznad grada, prvotno srednjovjekovni burg (XIII. st.), kompleks građevina iz različitih razdoblja (XIII–XVII. st.). Razvio se u VI. st. iz ostatka rim. naselja podignutog već u I. st. Prvi se put spominje 1196. Do 1720. sjedište falačkih grofova. U doba reformacije jedno od gl. uporišta njem. protestantizma. Opadanje moći počelo s Tridesetogodišnjim ratom (1618–48). God. 1633. zauzeli ga Šveđani. U Falačkom ratu (1689–97) osvojili ga (1689) i spalili (1693) Francuzi. God. 1803. pripao Badenu. Od 1948. gl. sjedište amer. vojnih snaga u Europi.