heksametar

heksametar, stih od šest metričkih jedinica (stopa), posebno daktilski heksametar. Prva se četiri daktila mogu zamijeniti spondejom, dok je u petoj stopi vrlo rijetko prisutan spondej. Posljednji se spondej može zamijeniti trohejom. Naglasak je uvijek na prvom dugom slogu u stopi, na arzi. Postoje 32 tipa h. koji se razlikuju prema odnosu daktila i spondeja. H. ima najmanje jednu stanku, tj. cezuru ili dijerezu. Najčešće su cezure iza trećeg iktusa, trohejska koja dolazi između dvaju slabih slogova u trećem daktilu te iza četvrtog iktusa, dok dijereza dolazi iza četvrtog daktila i naziva se bukoličkom. U antici je često vezan s pentametrom u dvostih koji se naziva “elegijskim distihom”. U heksametru su spjevana neka od najvrjednijih djela ant. književnosti: Homerove Ilijada i Odiseja, Heziodovi Poslovi i dani, Teokritove Idile, Vergilijeva Eneida, Bukolike i Georgike, Lukrecijevo djelo O prirodi, Ovidijeve Metamorfoze i dr. Rijetko se javlja u novijoj književnosti (Goetheov Lisac Reinecke), dok su se u hrv. književnosti njime, osim latinista i nekih starijih pjesnika, služili Preradović, Ciraki, Harambašić i dr.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: