Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, zgrada
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), utemeljena pod imenom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) na idejnim zasadama hrv. preporodnog pokreta, ponajprije zaslugom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je već 1860. započeo djelovanje na njezinu osnivanju i bio joj prvi pokrovitelj. Službeni je datum osnivanja 4. III. 1866, kada je car Franjo Josip I. potvrdio njezina pravila. Nakon proglašenja NDH zakonskom odredbom 12. VII. 1941. ukida se JAZU i osniva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU); odlukama AVNOJ-a 3. II. 1945. ponovno se naziva prvotnim imenom. Hrv. sabor donio je 26. VI. 1991. novi Zakon o Akademiji i na poticaj njezinih članova ponovno je preimenovao u HAZU, budući da je njezina temeljna znanstv.-istraž. i kult. djelatnost ponajprije bila usmjerena na hrv. povijest, kulturu, jezik i običaje. Svrha djelovanja HAZU jest samostalno istraživanje i svestrano poticanje znanosti i umjetnosti. Podijeljena je na razrede (isprva 4, od 1955. god. 8): 1. za društv. znanosti; 2. za mat., fiz., kem. i tehn. znanosti; 3. za prir. znanosti; 4. za med. znanosti; 5. za filol. znanosti; 6. za suvr. književnost; 7. za lik. umjetnosti; 8. za glazb. umjetnost i muzikologiju. Članovi Akademije mogu biti počasni, pravi (redoviti), dopisni i suradnici (do 1991. i izvanredni članovi). Istraž. djelatnost ustrojena je u sklopu istraž. i muzejsko-galerijskih jedinica, znanstv. savjeta, centara i odbora; osim u Zagrebu, takve jedinice ustrojene su i u Zadru, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i drugdje. Posebnu vrijednost Akademije predstavljaju bogati fundusi umjetnina u Strossmayerovoj galeriji, Gliptoteci, Kabinetu grafike, kao i zbirke u Arhivu HAZU, Orijentalnoj zbirci, Muzeju Baltazara Bogišića u Dubrovniku i dr. Tijekom svih godina postojanja Akademija je posebnu pozornost poklanjala izdavačkoj djelatnosti. Najstarija je serija Akademijinih izdanja RAD JAZU (započeo izlaziti 1867). U XIX. st. pokrenute su mnoge važne serije: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium (1868), Starine (1869), Stari pisci hrvatski (1869), Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium (1877), Ljetopis JAZU (1877), Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1880–1976), Djela JAZU (1882), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena (1896), Građa za povijest književnosti hrvatske (1897). Za istraživanje hrv. povijesti od iznimna je značenja izdavanje listina hrv. prošlosti (od 1904) u seriji Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (dosad je objavljeno 18 sv. za razdoblje od 743. do 1400). Po stvaranju neovisne Republike Hrvatske pokrenut je opsežan interdisciplinarni projekt Hrvatska i Europa, cilj kojega je predstavljanje hrv. povijesti i kulture kao sastavnog dijela eur. baštine. Osim bogate i razgranate izdavačke djelatnosti, Akademija veliku pozornost poklanja i razmjeni znanstv.-istraživačkih iskustava sa srodnim ustanovama diljem Europe i svijeta.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: