hugenoti

hugenoti, od 1560-ih god. naziv za franc. protestante, poglavito kalviniste. Vođe h. bili su Burbonci i dio krupnog plemstva. Protivničku katoličku stranu vodili su pripadnici vojvodske obitelji Guise. Njihovi sukobi dovest će do dugotrajnih i mnogobrojnim krvoprolićima obilježenih hugenotskih ratova (1562–98). Najkrvaviji obračun s hugenotima, poznat kao → Bartolomejska noć, zbio se po nalogu Katarine Medici 1572. U doba vladanja Henrika III. (1574–89) drž. politika prema h. postaje popustljivija, na što kat. strana ustrojava Svetu ligu pod vodstvom Henrika Guisea. Pod njezinim pritiskom kralj je Nemourskim ediktom 1585. oduzeo h. malobrojna prava koja su im još preostala prema Siječanjskom ediktu iz 1562. Povoljnije prilike za h. nastaju stupanjem na prijestolje Henrika IV., koji je Nanteskim ediktom (1598) dao h. punu slobodu obavljanja vjerskih obreda (osim u Parizu i nekim drugim sjedištima biskupije) i u polit. pravima u cijelosti ih izjednačio s katolicima. Nakon Henrikove smrti nepopustljivu politiku prema h. provode kraljeva udovica Marija Medici, kardinal Richelieu i kralj Luj XIV., koji je ediktom u Fontainebleauu (1685) ukinuo Nanteski edikt i nasilno uspostavio vjersko jedinstvo u zemlji. Pod tim pritiscima iz Francuske iseljava oko 200 000 h., a protiv preostalih vođen je još jedan rat (1702– 05). Poboljšanje položaja h. uslijedilo je tek u doba prosvjetiteljstva. God. 1787. kralj Luj XVI. objavljuje Versailleski edikt o toleranciji. Punu ravnopravnost i polit. prava stječu od 1789. (u Code Napoléon).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: