Iliri, urna iz Ribića
Iliri, ilirska gradina
Iliri, ženska glava od jantara iz Kompolja, Zagreb, Arheološki muzej
Iliri, konjanik iz Nezakcija, Pula,
Arheološki muzej
Iliri, skupina srodnih naroda koji od prapov. doba nastavaju zap. i unutar. dio Balkana. U Hrvatskoj i BiH: Ardijejci, Daorsi, Delmati, Liburni, Japodi, Histri; u Crnoj Gori: Dokleati; u Albaniji: Taulanti, Enhelejci, Labeati i dr.; u unutrašnjosti Balkana: Autarijati, Dardani, Mezi, Breuci, Kolapijani i dr. Dopiru i do tal. strane Jadrana: Peligni, Daunijci, Japigi i dr. Jedinstven naziv rabi se od ant. doba, iako obuhvaća različit, ali jezično srodan indoeur. etnički supstrat, također pod različitim kult., poslije i asimilacijskim utjecajima, osobito keltskim, grčkim te rimskim. Stari grč. pisci (od ←VI. st.) isprva govore o Ilirima kao stanovnicima uz Jonsko i juž. Jadransko more. Poslije u sklop ilir. plemena uvrštavaju žitelje područja uz istočnojadransku obalu do sjevera te do rijeka Dunava i Morave u unutrašnjosti. Razjedinjena ilir. plemena vode lokalne ratove s grč. naseljenicima još od ←VII. st.; tada se javlja i prva ilirska država pod vodstvom Enhelejaca (legendarni dolazak Kadma i Harmonije iz grč. Tebe). Poslije se država širi od srednjodalmatinskih otoka do Epira, te u unutrašnjosti do Dardanije i Makedonije. Ardijejska država pod → Teutom prostire se od Neretve do Epira; nepovoljan ishod rata s Rimljanima (←228) zbog gusarenja. Djelomična pacifikacija područja nastupa nakon rata i rim. okupacije ←168. U kasnijim ustancima ističu se Japodi i Delmati te Breuci (Batonov ustanak, 6–9. g.) koji Rimljani surovo ugušuju, te se ilirsko područje uključuje u rim. upravni sustav. Mnogi stječu rim. građ. prava, a pojedinci obnašaju i najviše drž. funkcije. Istaknuti rim. carevi ilir. roda jesu Aurelijan, Prob, Dioklecijan i Konstantin. Arheol. ostaci karakterističnih gradina, utvrđenih naselja na humcima, te grobnih humaka (tumuli) na cijelom ilir. prostoru; razvijena kamena plastika, situlska (figuralna) umjetnost, ostaci oružja, novca i nakita od bronce i jantara; slabo sačuvani jezični spomenici (pretežno imena). Iliri znatno sudjeluju u etnogenezi današnjih Albanaca, ali i doseljenih slav. naroda.