Indiana

Indiana, Fort Wayne

Indiana, Indianapolis

Indiana, zastava
Indiana, sav. država u sred. dijelu SAD-a (od 1816); 92 903 km2 (38. u SAD-u), 6 232 300 st. (14. u SAD-u). Na S graniči sa sav. državom Michigan i jezerom Michigan, na I sa sav. državom Ohio i r. Ohio, na J s Kentuckyjem, a na Z sa sav. državom Illinois; Gl. grad → Indianapolis. Pretežno ravničarska (najviša točka 383 m). Gospodarski spada u najrazvijenije amer. sav. države; sjev. dio smješten je unutar velikoga industr. pojasa koji se pruža od Pennsylvanije i države New York do Chicaga. Središnji dio vrlo je plodna nizina (dio Corn Belta, pojas kukuruza). Juž., najviši dio, pretežno prekriven šumama. Obrađeno oko 66% površine; kukuruz, soja, pšenica, krumpir i rajčica. Uzgoj jabuka. Stočarstvo (uzgoj peradi, svinja i goveda). Prva sav. država po proizvodnji građev. kamena (veliki kamenolomi; vapnenac i dolomit). Ležišta ugljena na JZ i nafte. Proizvodnja čelika (od 1970-ih u opadanju, ali i dalje jedna od najvećih u SAD-u). Farmaceutska, tiskarska ind., proizvodnja zrakoplovnih motora i dijelova, kirurških instrumenata, elektron. aparata, namještaja, glazb. instrumenata (Elkhart), te kamiona i autobusa. Cestovna, želj. i zrakoplovna mreža među najgušćima na svijetu. Jezerom Michigan (luka Burns Harbor) i kanalom St. Lawrence povezana s Atlantskim oceanom, a rijekama Ohio i Mississippi s Meksičkim zaljevom. Veći gradovi: Gary i Hammond na SZ, Fort Wayne na SI i Evansville na JZ. Više sveučilišta; Indiana u Bloomingtonu (osn. 1820), Notre Dame (osn. 1842; rimokatoličko, nedaleko od South Benda) i dr. Već u pretpov. doba naseljena Indijancima. Tragovi zemljanih bedema i naselja. U vrijeme dolaska Francuza naseljena indijanskim plemenima Miami, Potawatomi i Delaware. Francuzi podigli nekoliko utvrda. Britancima pripala 1763, a SAD-u 1783. Prvo amer. naselje na teritoriju Indiane bio je Clarkville. Nakon 1850. ubrzan razvoj ind. (metalurgija u gradu Garyju od 1906. i automob. ind. u South Bendu) i poljoprivrede.