industrijska revolucija

industrijska revolucija, leteći čunak J. Kaya

industrijska revolucija, parni stroj J. Watta
industrijska revolucija, početak industr. načina proizvodnje potkraj XVIII. st. Povezuje se s izumom parnog stroja čime se snaga mišića, vjetra i vode zamjenjuje vodenom parom kao pogonskom snagom. Pritom se ostvaruje velika snaga kojom se razmjerno lako upravlja i koristi u različite svrhe. Također su potaknuti prijelaz s ručne na strojnu proizvodnju, te razvoj transporta: željeznice i parobroda. Istodobno dolazi do drugih izuma, osobito u proizvodnji tekstila, koja je u to vrijeme (uz proizvodnju hrane) bila gl. aktivnost ljudi: tzv. leteći čunak, stroj za opsluživanje više vretena, 1760. stroj za predenje 12 do 18 niti, stroj za predenje na vodeni pogon itd. U Londonu je 1772. proradila prva tvornica na parni pogon (u Hrvatskoj 1835. tvornica papira u Rijeci), zatim se širila i na ostale grane proizvodnje. Prevrat od manufakture na strojnu proizvodnju izvršen je u Velikoj Britaniji u razdoblju od 1760. do 1830, a u drugim razvijenijim kapitalističkim zemljama nešto poslije. Revolucija je ubrzala razvoj kapitalizma, omogućila velik gosp. razvoj, ali je izazvala i nezaposlenost, pa time i krupne socijalne probleme. Započinju najprije spontani, a zatim organizirani soc. sukobi, povremeni štrajkovi i revolucije. Potkraj XIX. i poč. XX. st. u industriji prevladava uporaba el. energije i motora s unutar. izgaranjem kao pogonske snage i široka primjena strojeva u masovnoj proizvodnji robe za domaće i svjetsko tržište. U novije vrijeme velik je utjecaj znanstv.-tehn. revolucije (kompjutorizacija, robotika, biotehnologija, nuklearna energija i sl.).