karikatura

karikatura, francuska karikatura poslije bitke kraj Austerlitza, 1805.

karikatura, Srećko Puntarić Felix

karikatura, H. Bosch Nošenje križa, detalj
karikatura (talijanski: caricatura od caricare tovariti, krcati; okriviti koga), namjerno izobličavanje stvarnosti isticanjem karakterističnih obilježja osoba, događaja ili pojava i sl. s nakanom da se postigne dojam smiješnoga, prisnoga; po obliku može biti
→ groteska, a po sadržaju → satira. Svrha je karikature da se isticanjem karakternih osobina, poroka, slabosti ili nedostataka pojedinca, društva, pojedinih kulturno-povijesnih razdoblja i političkih aktualnosti djeluje kritički u društvenom, moralnom i političkom smislu. Karikatura zadržava djelomičnu sličnost s objektom i dopušta prepoznavanje. Glavni likovni izraz karikatura postiže u crtežu i grafici u širokom rasponu od skice i krokija do tehnički složenijih ostvarenja, rjeđa je u kiparstvu i slikarstvu. Za razvitak karikature važno je osnivanje humorističkih časopisa gdje slikari nalaze mogućnost stalnog i neposrednog dodira s javnošću. Prvi izlaze u Francuskoj La Caricature, 1831, Le Charivari, 1832; Engleskoj Punch, 1841; Njemačkoj Simplicissimus, 1896, a u Hrvatskoj Podravski jež u Varaždinu 1861. Najraniji primjerci karikiranja ljudskoga lika javljaju se tijekom prapovijesti. Karikatura se katkad javlja u umjetnosti Grka i Rimljana (likovi glumaca u sitnoj plastici). Tijekom srednjega vijeka karikaturalni se prikazi ljudi i životinja, demona i bajkovitih spodoba s ljudskim glavama javljaju na kapitelima, portalima, korskim klupama, iluminacijama i sl. U renesansi se karikatura koristi rijetko (izuzetak je G. Arcimboldo i njegovi duhoviti portreti od voća, povrća, knjiga i dr., i Leonardove studije iskešenih likova). Najznačajniji je karikaturist satiričar XVII. stoljeća francuski grafičar J. Callot. Snažan je razvitak karikature u XVIII. stoljeću, u Engleskoj to su uglavnom moralne i političke satire W. Hogartha, Th. Rowlandsona i dr., a najznačajnija ostvarenja u Francuskoj naslikali su H. Daumier i P. Gavarni. Pojavom satiričkih časopisa i profesionalnih karikaturista opada zanimanje slikara; katkad ih slikaju H. Toulouse-Lautrec, A. Böcklin i P. Puvis de Chavannes, a za I. svjetskoga rata istaknuli su se E. Barlach i G. Grosz jetkim socijalnim i političkim karikaturama. U Hrvatskoj su istaknutiji karikaturisti: B. Petrović, P. Križanić, O. Reisinger, I. Voljevica, N. Dragić, M. Bašić, J. Marušić, M. Mihatov, S. Puntarić-Felix i mnogi drugi; pren Izobličena ili iskrivljene slika čega, ruglo, nakarada.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: