Karipsko more, rubno more u Atlantskom oceanu, Sr. Amerika; 2 512 950 km2. Na S i I graniči s arhipelagom West Indies (Veliki i Mali Antili te Bahami), na J s Juž. Amerikom, na Z sa srednjoamer. prevlakom. Proteže se u smjeru I–Z 2415 m, u smjeru S–J 1450 m. Najveća dubina u Caymanskom jarku (između Jamajke i Caymanskih otoka; 7686 m). S Atlantskim oceanom povezano morskim prolazima između otoka Velikih i Malih Antila; s Meksičkim zaljevom povezano prolazom Yucatán. Najveća r. koja se ulijeva u K. m. je Magdalena (Kolumbija). Najveći zaljev Maracaibo. Temperatura na površini 25–28 °C; slanost između 35 i 36‰. Tople ekvatorske vode ulaze u K. m. između Malih Antila, dopiru do prolaza Yucatán i ulaze u Meksički zaljev (gdje nastaje Golfska struja). Flora i fauna pripadaju cirkumtropskoj zoni. Česti potresi, vulkanska aktivnost i trop. cikloni (harikeni). Turizam (krstarenja). Otvaranjem Panamskoga kanala (1914) i iskorištavanjem nafte (Venezuela, Kolumbija, Trinidad i Tobago) dobiva veliko prom. značenje. Morski prolaz Windward (između Kube i Haitija) najprometnija je ruta između SAD-a i Panamskoga kanala. Gl. luke na obalama: Maracaibo i La Guaira (Venezuela), Cartagena i Barranquilla (Kolumbija), Puerto Cortés (Honduras), Port of Spain (Trinidad i Tobago), Santiago de Cuba (Kuba) i dr. Prvi Europljanin koji je doplovio u K. m. bio je Kristofor Kolumbo (1492). Otkrićem Tihog oceana (poč. XVI. st.) K. m. postalo je gl. ruta za španj. ekspedicije.