Kavkaz, planinski masiv između Crnoga mora na Z i Kaspijskog jezera na I. Dug o. 1200 km (od poluotoka Abşerina na jugozap. obali Kaspijskog jezera do ušća r. Kuban na sjeveroist. obali Crnoga mora). Proteže se kroz Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan i jugozap. dio Rusije. Dijeli se na Veliki Kavkaz na S i Mali Kavkaz na J; dijele ih doline r. Rioni i Kura. Najviši vrh Elbrus (5642 m; Veliki Kavkaz). Nastao alpskom orogenezom. Građen pretežno od mezozojskih naslaga; granit i kristalinske stijene. Krš. Vulkanske formacije. Mnogobrojni ledenjaci; najveći (Dykhsu, Bezingi, Karaugom, Lekzyr i Tsanner) duljine i do 13 km. Potresi. Mnogi mineralni i termalni izvori; turizam (skijanje). Niži dijelovi prekriveni šumama. Ležišta ugljena, bakra, olova, mangana, prir. plina i nafte. Izvorišno područje brojnih rijeka: Kura (i pritok Aras), Sulak, Terek i Kuma (utječu u Kaspijsko jezero), Rioni i Inguri (utječu u Crno more), te Kuban (utječe u Azovsko more); hidroenergija. Jezera; najveće Sevan (Mali Kavkaz). Bogata flora i fauna; brojni endemi (kavkaski tetrijeb i dr.). Zap. dio Kavkaza od 1999. na popisu Svj. prir. baštine Uneska.