Kentucky

Kentucky, Louisville

Kentucky, Kentucky Derby 2005. u Louisvilleu

Kentucky, NP Mammoth Cave

Kentucky, farma

Kentucky, zastava
Kentucky, sav. država (od 1. VI. 1792) na I SAD-a; 102 907 km2 (36. u SAD-u), 4 142 800 st. (26. u SAD-u). Gl. grad Frankfort (27 300 st.). Na S graniči s Illinoisom, Indianom i Ohiom, na I s West Virginiom i Virginiom, na J s Tennesseejem, a na Z s Missourijem. Cijelu sjev. granicu tvori r. Ohio, zapadnu r. Mississippi, a istočnu rijeke Big Sandy i Tug Fork. Jugoist. dio je planinski; predgorje Appalachiana (ravnjak Cumberland; najviša točka 1262 m, Black Mountain). Sred. dio poljoprivr. područje; uzgoj duhana (2. u SAD-u, nakon Sjev. Karoline), kukuruza, soje, pšenice, pamuka, krmnoga bilja i voća (jabuka i breskva). Stočarstvo; pašnjaci. Uzgoj goveda, ovaca i svinja. Poznat po uzgoju konja (brojne farme). O. 50% teritorija prekrivaju šume; prerada drva. Ležišta ugljena na istoku K.; po proizvodnji među vodećim sav. državama SAD-a. Ležišta nafte i prir. plina. Duhanska, kem., prehr. ind.; proizvodnja elektron. opreme, ind. strojeva i plastike. Vodeći u proizvodnji viskija. Veći gradovi: Louisville, Lexington, Owensboro, Covington i Bowling Green. Turizam. NP Mammoth Cave (s najdužim špiljskim sustavom na svijetu, 484 km). Umjetno jezero Kentucky na r. Tennessee. Utrke konja Kentucky Derby u Louisvilleu (svake godine od 1875. g.). Šest sveučilišta. Tragovi naseljenosti pretpovijesnih indijanskih kultura. Prvi Europljani dolaze potkraj XVII. st.; u to vrijeme najbrojnija indijanska plemena bila su Cherokee i Shawnee. Franc. istraživač René Robert Cavelier de La Salle 1682. proglasio ga franc. posjedom. U razdoblju 1769– 71. Daniel Boone ulazi duboko u unutrašnjost i istražuje K. Prva naselja Europljana osnovana su 1774. (Harrodsburg) i 1775. (Fort Boonesboro). Sjev. Karolina otkupila je 1775, preko svoje kompanije za otkup zemlje, od Cherokeea čitavo područje današnjega K. God. 1776. Virginia proglasila K. svojom pokrajinom. U Amer. građ. ratu K. je iz polit.-gosp. razloga stao na stranu Sjevera, iako se velik broj dobrovoljaca borio u vojsci Konfederacije. Kao 15. država K. je primljen u Uniju 1792. U Kentuckyju je rođen Abraham Lincoln, 16. predsj. SAD-a.