Kerala, sav. država u jugozap. Indiji; 38 864 km2 (jedna od najmanjih indij. sav. država), 33 731 000 st. (najgušće naseljena sav. država; 868 st./km2). Proteže se duž Malabarske obale do rta Comorina. Na S graniči sa sav. državom Karnatakom, a na I sa sav. državom Tamil Nadu. Gl. grad Thiruvananthapuram (o. 789 000 st.). Uz obalu Arap. mora nizinski prostor. U unutrašnjosti aluvijalne ravnice. Na I sav. države izdižu se šumom prekriveni Zapadni Gati (2134 m). Poljodjelstvo (uzgoj riže, kokosovih oraha, šećerne trske, papra, čaja, kave, tapioke, kaučuka); najveći indij. proizvođač kaučuka i crnog papra. Stočarstvo (ovce, koze, goveda, bivoli). Ribarstvo; priobalne vode obiluju ribom. Šume; skupocjeno drvo (ebanovina, ružino drvo i tikovina). U obalnom pojasu iskorištavaju se bogate naslage pijeska. Ind.; proizvodnja i prerada indij. oraščića, kokosova vlakna. Tekst., prehr. (šećer, ulje) i kem. ind. (umjetna gnojiva), proizvodnja opeke, keramike, stakla. Važnije rijeke: Bharatapuzha, Chalakudi, Periyar i Pamba. Veći gradovi i luke: Kochi, Alleppey i Calicut. Hinduistički hramovi, džamije, kolon. barokne crkve (iz razdoblja Portugalaca). Nekoliko visokih škola i 5 sveučilišta; visok stupanj pismenosti (viši od 90%). K. je poznata po indij. plesnoj drami Kathakali. Međunar. zračna luka (Thiruvananthapuram). Formirana 1956. od dijelova bivših sav. država Travancore-Cochin i Madras. Trgovina začinima s Grčkom i Rim. Carstvom u doba antike. U VIII. st. dolaskom arap. trgovaca širi se islam. Port. istraživač Vasco da Gama, prvi Europljanin koji je stigao do Indije, iskrcao se 1498. kod grada Kozhikodea (Calicuta). Portugalce su potisnuli Nizozemci 1663. Veći dio države bio je pod vlašću vladara država Bijapur i Mysore (danas Karnataka). Od 1792. pod kolon. upravom Britanaca. Od 1947. sastavni dio neovisne Indije; nastala spajanjem kneževina Travancore i Kochi. Od nezavisnosti jako uporište indij. komunista; prva sav. država u Indiji (i u svijetu) koja je 1957. imala prvu, demokratski izabranu, komunist. skupštinu.