kralježnjaci

kralježnjaci (Vertebrata) ili lubanjci (Craniata), potkoljeno svitkovaca (Chordata), kojima je gl. os kostura hrskavična ili koštana kralježnica. Rašireni su po cijeloj Zemlji: u vodi, na kopnu i u zraku, a dijele se u dva nadrazreda: beščeljusti ili Agnatha (razred: kružnouste) i čeljustousti Gnathostomata (razredi: ribe hrskavičnjače, ribe koštunjače, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Bilateralno su simetrična tijela pokrivenog kožom koja proizvodi različite zaštitne tvorevine (ljuske, perje, dlake i dr.). Za kretanje imaju parne udove (peraje, krila, noge). Prednji dio živčanog sustava izgrađuje mozak, zatvoren u hrskavičnu ili koštanu čahuru, lubanju. Autonomnim funkcijama organizma upravljaju vegetativni živčani sustav i hormoni. Imaju srce i zatvoren krvni optok, organi za disanje su škrge (vodeni k.) ili pluća (kopneni k.). Razmnažaju se spolno (spolovi su u pravilu odvojeni), većinom nose jaja, žive mlade rađaju sisavci i samo neki predstavnici ostalih razreda.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: