kolonijalizam, politika koja teži stjecanju i održavanju kolon. posjeda; naziv za sustav međunar. odnosa u kojem neke zemlje nastoje ekonomski i politički podčiniti druge zemlje ili čitava područja u kojima, radi očuvanja svoje prevlasti, osnivaju kolonije. K. datira od kraja XV. st., tj. od vremena otkrivanja prekomorskih zemalja i njihova zauzimanja od pojedinih eur. država – kolonijalnih sila. Prve kolonije utemeljuju Španjolska i Portugal potkraj VI. st., a papa Aleksandar VI. razgraničuje njihove posjede u Americi i Africi. Poč. XVII. st. javlja se Nizozemska, koja prisvaja većinu port. kolonija, zatim Engleska koja djelomično istiskuje Nizozemsku, a od konca XVII. st. kolon. silom postaje i Francuska, te je gotovo čitav izvaneuropski svijet bio podijeljen na kolonije eur. sila koje su upravljale kolonijama neposredno ili putem kompanija, dok su lokalne vlasti, čak i takvih zemalja kao što su Kina ili Indija, u osnovi bile marionetske. Prvi udarac k. donio je amer. rat za nezavisnost (1775–83) – porazom Britanaca sjevernoamer. države stječu suverenitet. I SAD postaje nova kolon. sila koja tzv. Monroevom doktrinom (1823) proglašava svoju interesnu zonu nad Juž. Amerikom, iako su pojedine zemlje već bile izborile nezavisnost od Španjolske. Potkraj XIX. st. u kolon. podjelu svijeta uključuje se i Njemačka, a slijede je još u XX. st. i Japan, Italija te (ograničenije) Rusija. Nakon I. svj. rata jača pokret antikolonijalizma, ali još i II. svj. rat donosi preraspodjelu kolonijalne moći. Deklaracijom UN-a o davanju neovisnosti kolon. zemljama (1960), te stvarnim pobjedama antikolonijalističkih pokreta, raspada se i k., te gotovo sve kolon. zemlje stječu nezavisnost. Uz k. javlja se i od druge. pol. XX. st. i pojam neokolonijalizam, uskoro vezan uz izmijenjene oblike ostvarivanja interesa i moći tzv. neoimperijalizam, a neovisni pokreti protiv neokolonijalizma dobivaju i obilježja blokovskih sukoba (npr. Kuba, Vijetnam). U borbi protiv tih pojedinih oblika kolonijalizma značajnu je ulogu odigrao i pokret nesvrstanih zemalja koji su podržavali Tito, Naser i dr.