konstitucija (lat.), skup prirođenih osobina izraženih u vanj. obliku tijela, tjelesnoj građi, načinu reagiranja i djelovanju organa, sklonosti prema bolestima, karakternim osobinama. Postoje tri temeljne k.: astenična ili leptosomna (visok stas, izdužen prsni koš, uska ramena, dugi udovi, mala glava, duguljasto lice), fibrozna ili atletska (visok ili srednji stas, snažan kostur, dobro razvijeni mišići, dobro razvijen prsni koš, široka ramena, ovalno lice) i piknička ili adipozna (nizak stas, širok prsni koš, uska ramena, kratak vrat i udovi, velika glava, široko lice). Još u ant. doba dijelili su ljude prema temperamentima na sangvinike, kolerike, melankolike i flegmatike. U psihol. pogledu prema njem. psihijatru E. Kretschmeru astenični se tipovi povezuju sa shizotimnim temperamentom (introvertirani, emocionalno hladni, odvojeni od okoline), dok su piknički tipovi ciklotimni (oscilacije raspoloženja od veseloga do žalosnog), a fibrozni tipovi nisu skloni psih. poremećajima.