Korčula

Korčula, grad
Korčula, grad i središte gradskoga upravnog područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na istočnom dijelu istoimenoga otoka uz Pelješki kanal. Grad ima 2856, a gradsko upravno područje 5663 stanovnika (2011). Naselje je s ostalim naseljima povezano cestom, a brodskim linijama s Dubrovnikom i Splitom, te trajektom s Orebićem. Luka. Turizam. U IV. st. pr. Kr. na mjestu današnjega grada nalazila se grčka kolonija Corcyra Nigra, koja se zadržala i u rimskom razdoblju. U srednjem se vijeku na vlasti smjenjuju vladari Zahumlja, hrvatsko-ugarski i bosanski kraljevi te Dubrovačka Republika. Godine 1420. ušla je u sastav Mletačke Republike. U XV. st. snažno se razvija brodarstvo. Nakon propasti Mletačke Republike grad su okupirali Britanci i Rusi, a od 1815. pod vlašću je Austrije. Od 1918. do 1921. te od 1941. do1943. grad je pod okupacijom Italije. Najveću arhitektonsku vrijednost i turističku atrakciju predstavlja središnji dio grada okružen zidinama s pravilnom mrežom ulica i trgova. Glavna ulica, iz koje okomito izviru usporedne, u sredini se širi u poveći trg s gotičko-renesansnom prvostolnicom sv. Marka (graditelj Bonino da Milani i dr.). Marko Andrijić izveo je radove na pročelju i unutrašnjosti (ciborij) te na zvoniku. Tijekom XV. st. obnavljaju se i grade gradske zidine s kulama (Svih Svetih, Bokar, Zakernjan, Velika, kneževa kula te Morska i Južna vrata). U renesansi se podižu vijećnica, Knežev dvor, Fontik (žitnica) i Gradska loža, poslije mnoge barokne palače (Arneri). U gradu ima manjih, često pregrađivanih crkava (npr. Svih Svetih, iz XIII. st., s baroknim pročeljem). Već od ranoga srednjeg vijeka podno zidina u predgrađu Borgo podižu se radionice, stambene kuće i samostani. U neposrednoj okolici uređeno je više baroknih vrtova s ljetnikovcima (Španić). Tijekom XIX. i XX. st. rade se mnogobrojni zahvati na urbanom tkivu i podižu se hoteli (Korčula, Marko Polo), interpoliraju se stambene i poslovne zgrade. U Muzeju grada, Opatskoj riznici i drugdje nalaze se mnogobrojni vrijedni umjetnički predmeti i slike.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: