Kosovska bitka, sukob kršćanske i osmanske vojske na Kosovu polju, zapravo na uzvisini Gazimestanu, kraj Prištine 28. VI. 1389. (po starom kalendaru 15. VI.). Kršćansku vojsku činile su postrojbe raškoga kneza → Lazara Hrebeljanovića i velikaša → Vuka Brankovića, a pomoć su im pružile postrojbe bosanskoga vojvode Vlatka Vukovića Kosače i hrvatskoga bana → Ivana Paližne. Osmansku vojsku predvodio je sultan → Murat I. sa sinovima → Bajazidom I. i Jakubom; kao osmanski vazal ratovao je i Konstantin Dragaš (Dejanović). Poginuli su i Lazar i Murat, a ishod bitke bio je neodlučen, s podjednakim gubicima na objema stranama, ali i s daleko težim posljedicama za Rašku. Tijekom idućih stoljeća Kosovska bitka postaje srpski nacionalni mit koji u velikoj mjeri podržava i širi Srpska pravoslavna crkva. Obilježavanje 600. obljetnice Kosovske bitke 1989. poslužilo je Slobodanu Miloševiću za najavu otvorene agresije na nesrpske narode tadašnje jugoslavenske državne zajednice.