Kreta

Kreta, Iráklion
Kreta, Rèthimnon
Kreta (grč. Krete), grč. otok u ist. dijelu Sredozemlja, ji od obale Grčke; 8335 km2 (5. po veličini u Sredozemlju), o. 580 000 st. Dug 257 km, širok između 10 i 56 km. Duljina obale 1046 km. Pretežno planinsko područje; najviši vrh Ídhi (Idi, Ida) (2456 m). Na J ravnica Mesará. Prevladavaju makija i garig. Poljoprivreda (uzgoj agruma, maslina, vinove loze, badema, povrća i dr.); stočarstvo (ovce i koze). Prehr. i tekst. ind.; proizvodnja keramike, kože, sapuna, maslinova ulja i sira. Turizam. Velik broj špilja. Tvrđava Candia. Arheol. muzej (ostaci helenske, rim., biz., venec. i tur. kulture) i sveučilište u Iráklionu. Gl. grad i luka Iráklion na sjeverozap. obali. Veći gradovi i luke (na sjev. obali otoka): Khanía i Réthimnon. Međunar. zračne luke Iráklion i Khaniá. Naseljena već u neolitiku; ljudske figurice i keramika toga vremena bliska maloaz. umjetnosti K. u ←III. tisućljeću postaje središte minojske kulture i jedan od najvažnijih kult. centara mediteranskog područja, odn. egejske kulture. Podižu se gradovi (Knos/os/, Gurnia, Hagia Triada, Fest/os/, Gortyna, Malia) s karakterističnom asimetričnom urbanističkom osnovom. Razvija se zanimljivo fresko-slikarstvo i cvate bogata keramička proizvodnja. Poč. XX. st. više je arheol. ekipa počelo iskapanja na Kreti (A. Evans otkrio ruševine palače u Knos/os/u s dvoranama urešenim freskama, fino oslikanu keramiku, kvalitetno oblikovanu plastiku, kultne simbole od kojih se ističe dvosjekla sjekira labrys po kojoj je mitska palača kralja Minosa prozvana labirint). Minojska kultura poznavala je pismo (tzv. starije linearno A i mlađe linearno B, koje su M. Ventris i J. Chadwick dešifrirali 1953. i ustanovili da su drevni Krećani govorili predgrč. jezikom). Dolaskom Ahajaca i useljavanjem Dorana, Minojsko Kraljevstvo propada. Oko ←1400. palača u Knos/os/u je uništena, a središte egejske kulture seli se na Peloponez (Arg, Tirint, Mikena). God. ←67. dospijeva pod rim. vlast; 395–823. u posjedu Bizanta, a 825–951. njome vladaju Arapi. Od IV. križarskog rata (1204) do Kandijskog rata (1645) Kretom gospodari Mlet. Republika koja je uzdiže među svoje najznačajnije gosp. kolonije i strateški važno voj.-pom. uporište (poznata pod imenom Candia). Nakon stoljeća i pol gotovo neprekidnog ratovanja, Turci je u cijelosti zauzimaju 1718. Tijekom idućih stoljeća na K. je podizano više protutur. ustanaka (1770, 1821, 1853, 1864–66). Nakon ustanka 1897, uz intervenciju eur. sila, K. stječe autonomiju i (1899) ustav. God. 1912. Grčka je anektirala otok, a 1913. aneksija je priznata Londonskim ugovorom.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: