Križevci, katedrala Presvetog Trojstva, XVII. stoljeće
Križevci, unutrašnjost crkve sv. Križa, oltar F. Robbe i slika Krvavi sabor u Križevcima 1397, O. Ivekovića
Križevci, grad i središte gradskog upravnog područja, Koprivničko-križevačka županija, 31 km jugozapadno od Koprivnice i 61 km sjeveroistočno od Zagreba, na jugoistočnom prigorju Kalnika; grad ima 11 231, a gradsko upravno područje 21 122 stanovnika (2011). Prehrambena, drvna, tekstilna i kovinska industrija; proizvodnja obuće i građevinskog materijala. Mnogobrojni sakralni spomenici; gotička crkva sv. Križa (XIV. stoljeće) sa zvonikom i satom iz XVI–XVII. stoljeća i mramornim oltarom iz 1756. (prenesen iz zagrebačke katedrale), crkva sv. Ane iz 1689, crkva Blaženoga Marka Križevčanina i dr. Grkokatolička barokna katedrala Presvetoga Trojstva iz XVII. stoljeća. Vijećnica iz XVIII. stoljeća (Županijska palača), Gradski muzej (osnovan 1952) s Etnoparkom. Poljoprivredni institut. Leži uz cestu i željezničku prugu Zagreb–Koprivnica–Nagykanisza (Mađarska). Utvrda podignuta 1193; podno nje razvili su se Križevci. Prvi se put spominju 1209. kao Crisiensis locus. Od XIII. stoljeća usporedno se razvijaju Gornji i Donji grad; Gornji je 1252. dobio povlastice slobodnoga kraljevskog grada (slavonski ban Stjepan), a stariji Donji razvio se u blizini kraljevske utvrde. Donji grad bio je sjedište bana i župana; takozvani krvavi sabor održan je 27. II. 1397. na kojem su pristaše Žigmunda Luksemburškog pogubili gospodara Stjepana Lackovića i njegove pristaše. Osmanlije su spalili Gornji grad 1538. Kuga, požar i glad poharali su grad 1680-ih. Oba grada ujedinjena su 1752; gospodarski uspon (prve manufakture, godišnji sajmovi). Gospodarsko-šumarsko učilište osnovano 1860. (prvo takve vrste u jugoistočnoj Europi). Današnje se naselje razvilo oko barokne jezgre. Rodno mjesto hrvatskoga kipara → Emila Bohutinskog i hrvatskoga skladatelja i pijanista → Dubravka Detonija.