krov, primjeri tipova krova (slijeva): skošen, dvostrešan, ravan, mansardni
krov, gornji, završni dio građevine, koji je štiti od atmosferskih utjecaja. Sastoji se od krovne konstrukcije koja može biti od drva, čelika, armiranog betona, opeke i kamena, te od pokrova od daščica, šindre, trske, slame, keramičkog ili betonskog crijepa, plosnatih kamenih ploča, glatkih ili valovitih azbestno-cementnih ploča, plast. prozirnih ploča ili kupola i dr. Nagib krova i njegova konstrukcija (krovište) uvjetovani su vrstom pokrovnog materijala, klimatskim uvjetima (npr. u sjev. krajevima krov je strm zbog velikih količina snijega), namjenom tavanskog prostora i estetskim mjerilima. Krov je prema obliku: jednostrešan, dvostrešan, kos, polukos, složen, šatorast, stožast, ljuskast, kupolast, toranjski, ravan, mansardni, ovješen i sl. Gornja horizontalna linija krova je sljeme, a donja streha ili okap. U Mezopotamiji i Egiptu krov je bio ravan, položen; u grč., etrurskoj i rim. arhitekturi prevladavao je strmi krov. Redovito je krovnu konstrukciju skrivao kasetirani strop, poslije se primjenjivao od romanike do renesanse. Kao bitan arhit. element k. je davao pojedinim eur. stilovima gl. oznake (strmi krovovi davali su gotici vitkost), a na Dalekom istoku redovito je bio bogato oblikovan, os. na budističkim hramovima, pagodama i palačama Kine i Japana. Danas se s pomoću laganih i različitih građev. materijala (aluminija, čeličnih i armiranobetonskih ljuski) mogu podići najmaštovitije krovne konstrukcije.