krš, škrape
krš (kras), specifičan tip reljefa u/na topljivim (karbonatnim i drugim) stijenama (vapnenac, dolomit), karakterizira ga bezvodnost na površini, a voda u podzemlju (podzemna cirkulacija). Nastaje otapanjem vapnenca vodom (korozija), koja u sebi sadrži CO2; pritom se CaCO3 (kalcijev karbonat) pretvara u kalcijev bikarbonat Ca(HCO3)2. Odlikuje se nadzemnim i podzemnim pojavama. Reljefni oblici u kršu jesu: škrape, špilje, ponori, kamenice, kanjoni, uvale, polja, ponikve i zaravni. U Hrvatskoj se k. prostire u prostoru vanj. Dinarida (planinsko područje Gorskoga kotara i Like, Istra, Dalmacija s Dalm. zagorom i otocima) – Lukina jama na Velebitu (1355 m; najdublja u Hrvatskoj), Cerovačke pećine kraj Gračaca, Grapčeva špilja na Hvaru i Modra špilja na Biševu. Ponornice: Lika, Gacka, Mrežnica, Krbava, Korenica i dr. Polja u kršu: Ličko, Gacko, Krbavsko, Koreničko i dr.