kršćanstvo

kršćanstvo, velika svj. religija temeljena na vjeri u jednoga Boga i njegova sina Isusa Krista kao Spasitelja, te Objavi i prihvaćanju života u skladu s evanđeljem. Nastaje u I. st. u Palestini, isprva unutar židovstva, zatim kao univerzalistička širi se među druge narode Rim. Carstva. Progonjena do Dioklecijana, od cara Konstantina do Teodozija (IV. st.) postupno postaje drž. religija. Kroz povijest dijeli se na više konfesija (katolicizam, pravoslavlje, protestantizam, nestorijanizam, monofizitizam) i crkava (Katolička, pravosl. crkve, protest.-evangeličke crkve, te istočne crkve). Izvori kršćanstva su Sv. pismo (Biblija) i usmena kršć. tradicija. Katolicizam i pravoslavlje priznaju oba izvora, a protestantizam samo Bibliju. Gl. vjerske istine jesu: monoteizam i Trojstvo, stvaranje i providnost, utjelovljenje i otkupljenje, besmrtnost ljudske duše i uskrsnuće tijela te posljednje stvari (raj ili pakao) uvjetovane milošću Božjom i čovjekovim moralnim ponašanjem. Štovanje Boga obavlja se u bogoštovnim činima (liturgija), a to su euharistija (misa), primanje sakramenata, te raznim oblicima molitve i pobožnosti. Moralni nauk utemeljen je na evanđeoskom načelu ljubavi prema Bogu i bližnjemu, što se u pojedinim crkvama nadopunjuje posebnim propisima i vjerskom praksom. K. je gl. vjerski obzor koji je odredio duhovne, ali i civilizacijske, pa i polit. elemente razvitka zap. svijeta. U pojedinim razdobljima poistovjećuje se i crkv. i drž. vlast (cezaropapizam), ono je odrednica razlikovanja te od VII. st. i sukoba sa svijetom Istoka i drugom velikom svj. religijom – islamom, kao što i pojedine konfesije unutar kršćanstva postaju izvorišta njegove unutar. pov. polit. polarizacije triju velikih konfesija – katoličke, pravoslavne i protestantske. Od XIX. st. jačaju tendencije odvajanja Crkve od države, te sekularizacije zap. društva, a u XX. st. idejama ekumenizma k. se otvara i surađuje s drugim religijama u nastojanjima za prevladavanjem vjerskih različitosti kao izvora svj. sukoba. Utjecaj k. znatno je i širi od samog broja vjernika, jer uključuje brojne društv. i kult. vrijednosti i zasade u kojima participiraju i građani koji nisu praktični vjernici, ili su vjerski indiferentni. Prema najopćenitijim i ne posve preciznim pokazateljima, poč. III. tisućljeća u svijetu je bilo 1,9 mlrd. kršćana (33% svj. pučanstva), od čega 1 mlrd. i 60 mil. katolika, 490 mil. protestanata, 218 mil. pravoslavnih te o. 70 mil. monofizita i nestorijanaca.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: