krvne grupe, skupine prema različitim antigenima koji se nalaze u eritrocitima. Postoji niz sustava k. g. od kojih su najznačajniji AB0-sustav i Rh-sustav, koji predstavljaju temelje kliničke primjene transfuzije krvi. U AB0-sustavu razlikuju se 4 osnovne k. g.: A, B, AB i 0 (nula). U krvi pripadnika pojedinih k. g. postoje serumska protutijela, aglutinini, koji sljepljuju (aglutiniraju) eritrocite pripadnika druge k. g. Zato se krv pripadnika k. g. A (40–45% populacije) može transfuzijom dati samo pripadnicima k. g. A ili onima s k. g. AB, jer njihov krvni serum ne sadrži protutijela. Krv pripadnika k. g. B (15–20% populacije) može se dati samo pripadnicima iste k. g. ili onima s k. g. AB. Prema tome, pripadnici k. g. AB (7% populacije) univerzalni su primatelji, dok su pripadnici k. g. 0 (oko 33% populacije) univerzalni davatelji krvi, jer njihovi eritrociti ne sadrže antigene. Miješanje neodgovarajućih k. g. dovodi do aglutinacije i hemolize s teškim, pa i smrtonosnim posljedicama, te je prije svake transfuzije važno odrediti k. g. Što se Rh-sustava tiče, većina stanovništva (oko 85%) sadrži u krvi poseban Rh-faktor (Rh-pozitivni), dok je 15% pučanstva Rh-negativno. Zbog nesklada k. g. majke i djeteta, ako je majka Rh-negativna, a dijete je po ocu naslijedilo Rh-faktor, dolazi tijekom trudnoće do stvaranja protutijela u krvnom serumu majke, što u ploda odn. novorođenčeta dovodi do hemolitičke bolesti, koja se pogoršava svakom daljnjom trudnoćom. U prevenciji je važno majci dati odgovarajući anti-D gamaglobulin da se spriječi stvaranje protutijela.