kuga, N. Poussin Kuga u Ašdodu, Pariz, Louvre
kuga, akutna zarazna bolest koju uzrokuju bakterija Pasteurella (Yersinia) pestis. Primarno obolijevaju glodavci (najčešće štakori), od kojih bolest na čovjeka prenosi štakorska buha. K. je obilježena upalom limfatičkog tkiva i krvnih žila, edemima, krvarenjima i nekrozama. Klinički postoji bubonski oblik (otok limfnih čvorova), septični oblik (teška sepsa) i plućni oblik (teška upala pluća). Nekoć bolest s visokom smrtnošću, danas se uspješno liječi antibioticima. Pandemijski oblici k. zabilježeni su još u antici. Od VI. do VIII. st. u Europi se proširila k. iz sr. Azije, preko Sredozemlja, te je u tom razdoblju umrlo do 40 mil. ljudi. Druga velika pandemija javila se 1347. (najprije na Siciliji) i trajala je više od 3 st., izmijenivši demografsku sliku Europe. K. i danas perzistira u pojedinim dijelovima Azije i Afrike.