litij, znak Li, kem. element I-A skupine periodnog sustava elemenata (red. br. 3, rel. at. masa 6,941), srebrenasta mekana kovina slična natriju. Prvi u skupini alkalnih kovina i najlakša kovina (rel. gustoća 0,534 g/cm3). Talište mu je 180,5 °C, a vrelište 1347 °C. U prirodi se nalazi u mineralima. Najveća nalazišta litijskih ruda su u Kanadi (Manitoba). Najstabilniji izotop je Li-7 (92,57%). Otkrio ga je 1817. J. A. Arfwedson, a ime mu je dao 1818. šved. kemičar J. Berzelius. Upotrebljava se za proizvodnju legura, u org. sintezama, u proizvodnji sintetskoga kaučuka. Litijeve soli rabe se u medicini. Služi za pripravu tricija. Litijev aluminijev hidrid, LAH, litijev tetrahidroaluminat (III), LiAlH4, sivkasti je prah. Burno reagira s vodom i oslobađa vodik. Kao jako redukcijsko sredstvo ima široku upotrebu u org. kemiji. Litijev hidrid, LiH, bijeli je prah koji u reakciji s vodom oslobađa vodik. Rabi se u termonuklearnim bombama (litijev deuterid). Služi i kao zaštitno sredstvo od termalnih neutrona.