Leipzig
Leipzig, grad u sav. zemlji Sachsen (Saska), 182 km jz od Berlina, ist. dio sred. Njemačke; 492 637 st. (aglomeracija Halle-Leipzig 1 373 658 st.). Smjestio se nedaleko od sutoka r. Pleisse, Parthe i Weibe Elster, u plodnoj ravnici. Želj. i cest. čvorište. Industr. i kult. središte. Kem., tekst. i elektron. ind. Nakladništvo. (U L. su tiskane prve dnevne novine 1660. te prva tekuća nac. njemačka bibliografija od 1797). Proizvodnja preciznih instrumenata, tiskarske opreme, glazbala (klavira) i piva. Rudnik smeđeg ugljena (lignita) j od grada, zatvoren 1992. Crkva St. Thomas iz XVI. st. (grob poznatog skladatelja J. S. Bacha). Palača iz XVIII. st. Kazalište, knjižnice i muzeji. Nova grad. vijećnica (Rathaus) na mjestu citadele Pleissenburg iz XIII. st. (mjesto debate protestanta Martina Luthera i rimokatolika Johanna Ecka 1519). Sveučilište (osn. 1409; u razdoblju 1953–90. Karl-Marx Universität). Na njemu su studirali filozof J. G. Fichte, pjesnik J. W. Goethe, skladatelj R. Schumann. Znanstv. instituti. Akademija znanosti Saske. Akademija lik. umjetnosti. Visoka glazb. škola. U XIX. st. L. postaje jednim od glazb. središta Europe. Njem. skladatelj F. Mendelssohn dirigirao je u opernoj kući Gewandhaus od 1835. do svoje smrti 1847. Rodno mjesto skladatelja R. Wagnera i filozofa G. W. Leibniza. Poznat po međunar. trg. sajmovima (od 1170); sajam knjiga i dr. Međunar. zračna luka Schkeuditz (otvorena 1996). Prvi se put spominje u XI. st. kao utvrđeni grad Libzi. Povlastice dobio u XII. st. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata poprište dviju bitaka 1631. i 1642. Od XVIII. st. do II. svj. rata sjedište njem. nakladništva. U vrijeme napoleonskih ratova u listopadu 1813. franc. je vojska poražena kod L. Tijekom građanskih revolucija 1830. i 1848. gl. središte revolucije u Saskoj. U II. svj. ratu teško oštećen u bombardiranju savezničkih snaga.