Limburg (franc. Limbourg), provincija u sjeveroist. Belgiji; 2422 km2, 810 000 st. U sjev. dijelu područje Kempenlanda (brežuljkasto područje pjeskovitih tala, djelomično pošumljeno crnogoricom): poljodjelstvo (žitarice, krumpir, povrće), stočarstvo; rudnici ugljena; proizvodnja sira (limburger), kem. i staklarska ind. oko gradova. Područjem prolazi kanal Albert (1930–39) koji povezuje Antwerpen i Liège te još nekoliko kanala. U juž. dijelu (ravnjak Hesbaye) uzgoj žitarica, voća, povrća i šećerne repe (šećerane). Važniji gradovi: Hasselt (gl. grad), Genk, Maaseik i Tessenderlo u Kempenlandu te St. Truiden i Tongeren u Hesbayeu. U V. st. pod upravom Franaka; 843. L. je pripao ist. dijelu Franačke, a od 962. Svetomu Rim. Carstvu Njem. Narodnosti. Raspadom vojvodstva Donje Lotaringije u drugoj pol. XI. st. oblikuje se u zasebnu pokrajinu, a ime stječe po dinastiji L., koja je njime vladala od 1155. God. 1282–1430. u posjedu vojvoda od Brabanta; 1430. pripao Burgundiji, od 1477–1648. u vlasti je Habsburgovaca, kada je sjev. dio L. pripao neovisnoj Ujedinjenoj Nizozemskoj, a južni španjolskoj, odn. od 1714. austr. Nizozemskoj. U sastavu Francuske od 1795. i Ujedinjenoga Kraljevstva Nizozemske od 1815. God. 1830. podijelile su ga Nizozemska i Belgija.