Lisinski, Vatroslav

Vatroslav Lisinski
Lisinski, Vatroslav (pravim imenom i prezimenom Ignatius/Ignac Fuchs), hrvatski skladatelj (Zagreb, 8. VII. 1819 – Zagreb, 31. V. 1854). Završio dvogodišnji filozofski studij i dvogodišnju pravničku akademiju. Glazbu učio privatno. Početni skladateljski uspjesi omogućili su mu odlazak u Prag (1847) na studij glazbe. Zbog prekoračenih godina nije bio primljen na Konzervatorij, pa je pohađao Orguljašku školu učeći kod njezina ravnatelja kontrapunkt, a kod ravnatelja Konzervatorija kompoziciju. Po povratku u Zagreb (1850) nije se mogao profesionalno baviti glazbom, pa ju je privatno podučavao i uposlio se na sudu. Ubrzo je obolio i umro. Svoj najznatniji doprinos hrvatskoj glazbi onoga vremena dao je stvarajući popijevke, zborove, opere i orkestralne skladbe. Bio je prvi hrvatski skladatelj koji je stvarao u nacionalnom duhu, utemeljivši u okviru toga glazbenog pravca hrvatsku operu. Skladao 2 opere (Ljubav i zloba, 1843–45; Porin, 1848–51, praizveden tek 1897), 7 orkestralnih uvertira (Belona, 1849), Veliku polonezu (1848), idilu Večer (1850), 75 popijevki na hrvatske, njemačke i češke stihove, 40-ak zborova, ofertorij Cum invocarem (sopran solo, mješoviti zbor, orgulje) i nešto skladba za klavir.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: