Lopud

Lopud
Lopud, otok u Elafitskom otočju, sz od Dubrovnika; 4,63 km2, 269 st. Leži između otoka Šipana na SZ i Koločepa na JI. Dug 4,5 km, širok do 2 km. U reljefu se ističu dvije vapnenačke uzvisine s udolinom između njih; najviši vrh Brdo, 216 m. Duljina obale 13,2 km. Gl. uvale Lopud i Šunj (pješčana plaža). Obrastao bujnom mediteranskom vegetacijom. Jedino naselje je Lopud, na SZ otoka. Vinogradarstvo i maslinarstvo; ribarstvo; pomorstvo. Turizam. Trajektne veze s Dubrovnikom. Brojni kult.-pov. spomenici. Župna crkva Gospe od Šunja (XIII. st., dograđivana do XVII. st.); crkv. muzej čuva niz vrijednih predmeta (umj. slike, relikvijar iz VIII–IX. st., liturgijski predmeti). Crkva Svetoga Trojstva (XVI–XVII. st.), franjevački (osn. 1483, napušten 1808) i dominikanski samostan (osn. 1482, napušten). Ostaci crkvica iz ranohrv. razdoblja. Ljetnikovci brodovlasnika M. Pracata, biskupa N. Brautića i obitelji Đurđević (XVI–XVII. st.), ruševine Kneževa dvora; španj. tvrđava Sutvrač (1563). Naseljen od antike (latiniziran naziv Lafota, od grč. Elaphites, kod Plinija). Prije Dubr. Republike vjerojatno pripadao Zahumlju. Od XI. st. sastavni dio Dubr. Republike. Od 1457. sjedište knežije Lopuda i Koločepa u sastavu Dubrovačke Republike, 1669. sjedinjen sa Šipanom u jednu knežiju, sa sjedištem na Lopudu. Najveći procvat u XV. i XVI. st. zahvaljujući pomorstvu i trgovini. Stradao u potresu 1667.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: