Lyon

Lyon
Lyon, gl. grad dep. Rhône, I sred. Francuske; grad 472 400 st., metropolitansko područje 1 741 300 st. Velika riječna luka i želj. križište (1981. povezan brzim vlakom TGV s Parizom). Raznovrsna ind.: kem., tekst. (svila), kovinska, farmaceutska, elektronička; međunar. sajmovi. Najvažnije obrazovno središte Francuske izvan Pariza s trima sveučilištima (1970–73), mnoštvom muzeja, operom, kazalištima; glazb. i dram. festivali. Drevno kelt. naselje na stjecištu Saône i Rhône; ondje su Rimljani ←43. utemeljili koloniju Lugdunum, koja od ←27. postaje središte provincije Gallia Lugdunensis; grad uskoro izrasta u jedno od kult. središta Rim. Carstva i postaje jednom od rezidencija rim. careva. Ondje je podignuta prva kršć. crkva u Galiji. U V. st. stradava u provalama Huna; u drugoj pol. istoga st. prijestolnica je Burgundskoga Vojvodstva. U VI. st. pripao Francima, u VII. ga razaraju Saraceni, a obnavlja se u doba Karla I. Velikoga. God. 843. pripao Lotaru, Burgundskom Kraljevstvu, a s njime 1032. Svetomu Rim. Carstvu Njem. Narodnosti. U XIII. st. dobiva određena municipalna prava; 1312, za Filipa Lijepoga, dospijeva pod izravnu vlast franc. vladara. Status grada od 1320. U sr. vijeku izrasta u razvijeno trg., prom. i novčarsko središte; od XVI. st. postaje glasovit po svilarskoj ind. U XVI. st. poprište je krvavih vjerskih ratova. Nakon opoziva Nanteskog edikta 1685. mnogi su se hugenoti iselili. God. 1793. u L. se zbila pobuna protiv jakobinske vlasti, a nakon njezina gušenja jakobinci su proveli krvavu odmazdu (brojna smaknuća i zatiranje dijela grada). Tada je ime Lyona promijenjeno u Oslobođeni grad (Commune-Affranchie); 1794. ponovno dobiva ime L. U II. svj. ratu jedno od žarišta franc. pokreta otpora.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: