Ljubljana

Ljubljana, panorama
Ljubljana, Tromostovje
Ljubljana, gl. grad Slovenije, njezino kult., obrazovno i gosp. središte, na r. Ljubljanici; 258 873 st. Prom. križište s raznovrsnom ind. (kovinska, strojarska, elektrotehn., tekst., kožarska, prehr., kem.). Sveučilište (1919), Slov. akademija znanosti i umjetnosti (1938), Umj. akademija; Opera, muzeji, galerije. Sačuvana srednjovj. utvrda i barokne građevine; park Tivoli. Tragovi naseljenosti današnje Lj. i njezine okolice datiraju od prapovijesti. Oko 400. Ilire su istisnuli keltski Taurisci i osnovali naselje. U doba rim. vlasti vojnički logor, a od ←34. Colonia Iulia Emona. Razorena u doba hunskih provala (452); u drugoj pol. X. st. pripala Kranjskoj marki; o. 1100. pripala velikaškoj obitelj Spanheim. Ime grada u vrelima se bilježi od 1144. (Laibach), odn. 1146. (Luwigana). Podno utvrđenoga grada razvija se naselje koje oko 1200. stječe povlastice održavanja sajmova. Potkraj vlasti Spanheimovaca (1269) ljubljanska tvrđava dobila status upravnog i voj. središta Kranjske. Grad je zatim pripao češ. vladaru Otakaru II., pa tirolskoj grani Goričkih grofova te 1355. Habsburgovcima; otada se grad brže razvija (trg. povlastice, razvoj novih tijela grad. uprave); od 1461. sjedište biskupije. Sred. XVI. st. značajno uporište reformacije. God. 1809–13. sjedište Napoloenovih Ilirskih provincija. God. 1821. u Lj. je održan kongres Svete alijanse. Nakon 1848. žarište slov. nac. preporodnog pokreta; do 1918. gl. grad Kranjske i sjedište Zemaljske vlade. U vrijeme Kraljevine SHS i Jugoslavije središte Ljubljanske oblasti i Dravske banovine (1929–41). God. 1941–43. pod tal., a 1943–45. njem. okupacijom. Od 1945–1991. gl. grad Slovenije kao republike u sastavu Jugoslavije.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: