Mantova
Mantova, grad i upr. središte istoimene provincije, regija Lombardija, sjev. Italija; 45 959 st. Leži na r. Mincio. Poljoprivr., industr. i turist. središte. Kovinska, drvna (namještaj) i kem. (gnojiva) ind. Rafinerija nafte. Proizvodnja poljoprivr. strojeva, obuće i igračaka. Palače: Palazzo del Te (1525–1535), Ducale s freskama A. Mantegne. Katedrala iz XVI. st.; unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano. Crkve: Sant’ Andrea (XV–XVIII. st.) s grobom A. Mantegne, rotunda San Lorenzo (1082) te San Sebastiano (1460–70). Dvorac Castello di San Giorgio (1395–1406). Knjižnica iz 1780. (osnovala ju je austr. carica Marija Terezija). Drž. arhiv. Grad su utemeljili Etruščani u ←VI. st; u ←V. st. njome vladaju Gali; od ←214. spominje se kao rim. kolonija. Rodni grad pjesnika Vergilija. Poč. V. st. razaraju je Goti; stradava i u biz.-langobardskim sukobima u VI. st. Potonji su njome ovladali u VII. st., potom je do 1115. u feudu gospodara Canosse, kada pristupa savezu lombardskih gradova. Od 1328. njome gospodari obitelj Gonzaga (od 1632. Gonzaga-Nevers). Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac utvrda, danas arheol. muzej i galerija umjetnina. God. 1708. pripala Austriji i priključena Milanskom vojvodstvu. God. 1797. osvajaju je Napoleonove postrojbe; 1805. priključena njegovoj Kraljevini Italiji. Od 1814. ponovno pod vlašću Austrije, jedno od njezinih vodećih voj. uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije 1848. mjesecima pod blokadom vojske Pijemonta. God. 1859. priključena Veneciji, zajedno s njom 1866. ulazi u sastav Kraljevine Italije.