merovinška umjetnost, naziv za umjetnost ranoga sr. vijeka na području franačke države za vladavine dinastije Merovinga od V. do VIII. st.; oslanja se na kasnoant., ranokršć. i biz. umjetnost te umjetnost barbarskih plemena u doba seobe naroda. Od crkv. arhitekture najznačajnije su građevine: bazilika u Vienneu, krstionice u Riezu, Fréjusu i Poitiersu. Kapiteli, sarkofazi, oltarne pregrade i grobne kamene ploče urešene su biljnim i ornamentalnim ukrasom te rijetkim plošnim figuralnim prikazima. Slikarstvo poznajemo samo na minijaturama urešenima fino obojenim zoomorfnim i geometrijskim ornamentom. Visok umj. domet postignut je u primijenjenoj umjetnosti u urešavanju oružja, odjeće, litugijskih predmeta i nakita poglavito tehnikom emajla, zlatnog i srebrenog filigrana (korice Hilderikova mača, zlatni kalež i patena iz Gourdona).