Mezopotamija

Mezopotamija, zidna slika iz palače u Tell Ahmaru, VIII. st.

Mezopotamija, ranjena lavica iz Ninive VII. st., London, British Museum

Mezopotamija, Zigurat u Uru oko 2000. g.

Mezopotamija, glinena pločica, IV. st., Pariz, Louvre

Mezopotamija, glava vladara iz Ninive, oko 2200. g., Irak, Nacionalni muzej
Mezopotamija, geogr. područje između Eufrata i Tigrisa, te od Armenskog visočja do Perz. zaljeva (o. 350 000 km2). Prostor koji su nastavale najstarije civilizacije. Tijekom IV. i III. tisućljeća na tom području prisutni su Sumerani, Elamiti i Amorejci, a u II. i I. tisućljeću države Babilon i Asirija. Oko 2000. sjeverozap. dio M. zauzimaju Huriti; 500 g. poslije taj je prostor sjedište prostrane države Mitanaca; 1000. zauzimaju ga Asirci, da bi nakon kraćeg razdoblja babilonske vlasti dospio (kao i ostatak M.) pod perz. vlast (konac VI. st.). God. 331. Mezopotamijom je zavladao Aleksandar III. Veliki, a poslije njegove smrti Seleukidi. God. 141. zauzimaju je Parti, dok rim. pokušaji ovladavanja M. nisu, usprkos učestalim pokušajima, doveli do učvršćenja rim. vlasti na ovim prostorima. God. 226. zauzima je novoperz. dinastija Sasanida. U kasnijim stoljećima pretenzije na M. pokazuje i Bizant; 637. njome su ovladali Arapi ( Irak).