Michigan, most preko prolaza Mackinac
Michigan, Detroit
Michigan, Fordova tvornica u Detroitu 1917.
Michigan, Lansing
Michigan, zastava
Michigan, sav. država, SAD; 9 938 444 st., 150 544 km2. Gl. grad Lansing. Sastoji se od sjeverozap. dijela (Upper Peninsula) koji obuhvaća poluotok između jezera Superior i Michigan, i juž. dijela (Lower Peninsula) s poluotokom između jezera Michigan, Erie, Hudson i St. Clair; oba dijela od 1957. povezana mostom Big Mac (dug 8 km) koji prelazi preko prolaza Mackinac. Lower Peninsula je nizak, s niskim brežuljcima (najviši vrh je 488 m n. m.); Upper Peninsula je šumovitiji i nešto viši (iznad 580 m). Oko 11 000 unutrašnjih jezera; veća jezera: Houghton, Torch i Gogubic. Važnije rijeke: Detroit, St. Clair, St. Marys i Saginaw. Klima je kontinentska; hladne zime i topla ljeta; siječanjske temp. kreću se od -10 do -3 °C, a srpanjske od 18 do 22 °C. Prosj. godišnja količina padalina iznosi o. 800 mm. Eksploatacija šuma, jezersko ribarstvo; uzgoj žitarica, voćarstvo (jabuke), mliječno stočarstvo. Ležišta željezne rude i bakra; eksploatacija gipsa, vapnenca, vađenje soli i pijeska. Automob., metalurška, kem., prehr., farmaceutska, drvna industrija; proizvodnja papira. Razvijena prom. mreža. Turizam. Važniji gradovi: Lansing, Detroit, Grand Rapids, Sterling Heights, Warren, Flint, Ann Arbor.
Povijest
Prije dolaska Europljana na području M. obitavala su indijanska plemena Ottawa, Potawatomic, Huroni i Ojibwa ili Chippewa. God. 1622. to je područje otkrio Francuz Étienne Brulé; 1668. osnovano je prvo eur. naselje. Do 1763. u sastavu Francuske, koja ga tada prepušta Vel. Britaniji. God. 1783. nominalno pripao SAD-u, ali je brit. nadzor dijela teritorija M. trajao do 1796. God. 1837. postaje 26. sav. država SAD-a. Od kraja XIX. st. ubrzan razvoj automob. industrije (Detroit).