mjerne jedinice, vrijednosti pojedinih veličina izraženih tako da na standardan, općeprihvaćen i stalan način odgovaraju vrijednostima onih fizikalnih veličina s kojima se uspoređuju. U mjernim jedinicama izražavaju se prostorne i tjelesne veličine (kilogram, litra, metar – kvadratni i kubni, i dr.), vrijeme (sekunda, sat i dr.), snaga (kilovat) i dr., sve što može biti mjereno. Svaka je kultura imala svoje sustave m. j. Tradic. mjere (npr. lakat, stopa, hvat, jutro, voz, konjska snaga i dr.) postupno potiskuju mjere proizašle iz decimalnog i metarskog sustava uvedenog u XIX. st., ali neke ostaju i dalje u kolokvijalnoj upotrebi, ili u područjima s jakom vlastitom tradicijom (npr. angloamer. mjerne jedinice). S otkrićima pojedinih fizikalnih pojava javljaju se i nove m. j. za čije se nazive obično rabe prezimena znanstvenika koji su ih otkrili, a za njihove kratice, početna slova tih prezimena (A – amper /Ampère/, W – vat /Watt/, V – volt /Volta/, C – Celzijev stupanj /Celsius/, N – njutn /Newton/ i dr.). Zakonite mjerne jedinice, skup mjernih jedinica propisanih zakonima ili standardima pojedinih zemalja, obvezne za javnu uporabu. One se udružuju u mjerne sustave, danas ugl. na temelju međunar. dogovora; najpoznatiji je međunar. sustav mjernih jedinica SI.