molekularna biologija, grana biologije koja životne procese tumači svojstvima molekula što izgrađuju živa bića, a to uz staničnu organizaciju, evoluciju od zajedničkih predaka prir. selekcijom, te Mendelove zakone nasljeđivanja, čini četvrto univerzalno načelo sveukupne biologije. Temeljna je postavka m. b. da se genetička informacija s dezoksiribonukleinske kiseline “prepisuje” na ribonukleinsku kiselinu (transkripcija), a od ove dalje prevodi (translacija) na redoslijed aminokiselina u polipeptidnom lancu pri sintezi bjelančevina. Primjenom načela m. b. razvile su se molekularna genetika, fiziologija, imunologija, citologija, znanost o evoluciji, medicina, patologija, farmakologija i dr. M. b. počela se razvijati u svijetu 1950-ih god., a u nas o. 1960. u Institutu “Ruđer Bošković”, gdje postoji Zavod za m. b. Poznati hrv. istraživači na području m. b. su Miroslav Radman (otkrivač tzv. SOS-popravka dezoksiribonukleinske kiseline) i Nenad Ban (otkrivač molekularne strukture ribosoma).