Mostar
Mostar, grad na r. Neretvi, 80 km jz od Sarajeva, BiH; 104 518 st. Najveći i tradicionalno najvažniji grad Hercegovine. Nalazi se na želj. pruzi Sarajevo–Ploče (Hrvatska). Nekad važno središte tekst., duhanske i prehr. ind. te rudarstva (boksit); ind. teško stradala u ratu 1990-ih. Stari most preko Neretve iz XVI. st. (dug 29,5 m; konstruirao ga tur. graditelj Mimar Hajrudin 1566) srušen je u studenome 1993, ponovno sagrađen 2004. Sveučilište (osn. 1977). U okolici vinogradarstvo, uzgoj duhana, voća i povrća. U blizini je Međugorje; hodočasnički turizam. Prostor oko M. bio je naseljen već u pretpov. doba, a o kontinuitetu naseljenosti u antici svjedoče ostaci dviju starokršć. bazilika iz V. ili VI. st. M. je doživio procvat u kasnome sr. vijeku kada je bio u sastavu posjeda velikaške obitelji Kosače. U izvorima se prvi put spominje 1454. kao mjesto na kojem se nalaze dvije utvrde na Neretvi povezane mostom. God. 1466. grad su osvojili Osmanlije, a od 1474. Mostar je bio sjedište subaše. S porastom gosp. i voj. značenja grada raslo je i njegovo polit. značenje pa je od 1522. do 1530. u njemu bilo sjedište herceg. sandžak-bega. Vrhunac razvitka grada pod osman. vlašću bio je u XVI. i XVII. stoljeću kada je M. bio središte trgovine i obrtništva u Hercegovini. God. 1566–67. na mjestu starog, drvenog, izgrađen je znameniti kameni most, a 1557. i Karadžozbegova džamija. Nakon habsburško-osman. rata 1683–99. i potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. grad je dobio nove fortifikacije. Reorganizacijom osman. obrambenog sustava poč. XVIII. st. M. je postao sjedište kapetanije. Od 1832. M. je sjedište herceg. vezira Ali-paše Rizvanbegovića (1832–51). Tijekom bos.herceg. ustanka (1875–78) M. je bio sjedište herceg. namjesnika (valije), a nakon austroug. okupacije 1878. središte Herceg. okruga. Od 1881. u gradu je sjedište kat. biskupa. U razdoblju od 1922. do 1929. M. je bio u sastavu Mostarske oblasti, a potom Primorske banovine (do 1939). Od 1939. do 1941. u sastavu je Banovine Hrvatske, a za II. svj. rata sjedište velike župe Hum. God. 1944. priključen je BiH. God. 1977. u Mostaru je osnovano sveučilište. Tijekom rata u BiH (1992–95) grad je bio djelomično razoren, prvo zbog sukoba između hrv.-bošnjačkih i srp. snaga (1992), a potom hrv.-bošnjačkih sukoba (1993–94). Pod upravu EU-a stavljen 1995. Od veljače 1996. sporazumom podijeljen na hrv. i bošnjački dio.