München

München, Frauenkirche i vijećnica
München, Olimpijski stadion
München, gl. i najveći grad sav. zemlje Bavarske (Bayern), JI Njemačke, na r. Isaru; grad 1 246 100 st., metropolitansko područje 2 331 400 st. Najveći grad juž. Njemačke i veliko industr., financ., kult., obrazovno i turist. središte (Oktoberfest, od 1810). Raznovrsna ind. – automob. (BMW), kovinska, elektron., prehr., kozmetička, kem., tekst. i porculana. Nekoliko velikih pivovara; trgovina antikvitetima i umjetninama. Nakladništvo, telekomunikacije, tv produkcija. Velike banke i osiguravajuće kuće. Zračna luka Franz Josef Strauss (otvorena 1992). Sveučilište (osn. 1472. u Ingolstadtu, 1800. preseljeno u Landshut, a 1826. u M.), Visoka tehn. škola (1868), viša akademija (lik., glazb., kaz., znanosti). Gliptoteka, Drž. galerija, Stara i Nova Pinakoteka, Bavarska drž. opera, filharmonija, mnogobrojne knjižnice i muzeji. Arheol. nalazi potvrđuju da je područje današnjeg M. bilo naseljeno od mlađega neolitika. Već u VIII. stoljeću kraj Tegerseea utemeljen je benediktinski samostan, a sam je grad utemeljen 1157. kada je bavarski knez Henrik Lav dodijelio redovnicima povlastice za osnivanje trgovišta i održavanje sajmova. Od 1180. do 1240. bio je pod upravom freisinških biskupa. God. 1255. postaje sjedište velikaške obitelji Wittelsbach i pod njihovim je vrhovništvom ostao do 1918. Nove trg. povlastice M. je dobio 1280, a status grada 1294. Poč. XIV. st. car Ludvig IV. dao je proširiti grad do veličine koju je imao sve do konca XVIII. st. Od XV. st. doživio je gosp. procvat zbog posredničke trgovine između Venecije i gradova na S Europe. U vrijeme izbornoga kneza Maksimilijana I. (1597–1651) M. je postao značajno uporište katolicizma u Europi. U to je vrijeme bio poznat po raskošnome dvorskom životu i njegovanju umjetnosti. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618–48) gospodarski je propao, a kraće su ga vrijeme okupirali Šveđani (1643). Grad. stanovništvo desetkovala je kuga 1634. Grad se oporavio tek u XIX. st. u vrijeme bavarskih kraljeva Ludviga I. (vladao 1825–48) i Ludviga II. (1864–86), koji su postavili temelje suvr. M. Gosp. oživljavanju znatno su pridonijeli protestanti kojima je tek u to vrijeme dopušteno trajno nastanjenje u gradu. Od 1871. u sklopu je Njem. Carstva. God. 1919. u gradu je proglašena Münchenska (ili Bavarska) Sovj. Republika. U M. je 8. XI. 1923. A. Hitler izveo neuspjeli puč protiv bavarskih vlasti, a 1925. osnovao Nacional-socijalist. njem. radničku stranku (NSDAP). God. 1938. u gradu je sklopljen Münchenski sporazum. Tijekom II. svj. rata M. je bio česta meta savezničkih zračnih bombardiranja pa je razoreno o. 50% zgrada. Poslije II. svj. rata obnovljeni su mnogi porušeni ili oštećeni arhit. spomenici. Olimpijske igre 1972.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: