Nacionalna garda

Nacionalna garda, Nacionalna garda 1848., ilustracija E. Schweitzera
Nacionalna garda, naziv za oružane postrojbe građana u Francuskoj (Garde Nationale) u XVIII. i XIX. st. Razvila se iz civilnog redarstva i (za razliku od redovite vojske) birala je vlastite zapovjednike, a građani su službu u N. g. obavljali ne napuštajući svoje temeljno zanimanje. Nakon pada Bastille (14. VII. 1789) odredi civilnog redarstva u Parizu izabrali su za svojega zapovjednika La Fayettea, na čiji je prijedlog prihvaćen naziv N. g. Pod zapovjedništvom Françoisa Hanriota imala važnu ulogu u svrgavanju žirondinaca (1793) i u Jakobinskoj diktaturi; za vladanja Napoleona I. ugl. nije djelovala. Raspuštena 1827. i ponovno uspostavljena za Srpanjske revolucije 1830, opet pod vodstvom La Fayettea. Isprva podržavala vlast kralja Luja Filipa, ali 1848. prilazi revoluc. pokretu. Raspuštena 1852. nakon drž. udara Luja Napoleona, ponovno je uspostavljena nakon pada Drugoga Carstva (1870). Aktivno sudjelovala u zbivanjima u vrijeme Pariške komune 1871; raspuštena nakon njezina gušenja. U SAD-u je N. g. (National Guard) voj. formacija koju čine jedinice kopnene vojske i zračne snage, a koja je ustrojena po pojedinim državama. Čine je građani koji stječu temeljnu voj. obuku, pod upravom je guvernera, osim u slučajevima kada posebnom odredbom predsj. SAD-a ulazi u sklop federalnih snaga i upotrebljava se radi zaštite općih drž. interesa.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: