Nagaland, sav. država (od 1963) u sjeveroist. Indiji, uz granicu s Mijanmarom; 16 527 km2, 2 367 500 st. Gl. grad Kohîma, ostali veći gradovi Dimâpur (gl. trg. središte), Wokha i Mokokchűng. Ugl. planinska (gorje Nâga), s vlažnom monsunskom klimom (1800–2500 mm oborina godišnje). Stanovnici su indo-mongolski narod → Naga; o. 90% su kršćani. Prevladava poljoprivreda (o. 90% aktivnog st.); uzgoj riže, kukuruza, prosa, uljarica, šećerne trske, krumpira, duhana. Šumarstvo. Ind. je slabo razvijena (prehr., drvna). Tradic. obrti (tkanje, košaraštvo, obrada drva, lončarstvo). Ležišta kroma, nikla, kobalta i željezne rude te ugljena (jedini se eksploatira). Novija nalazišta nafte kraj Wokhe i u dolini r. Dikho. U sr. vijeku pod utjecajem kraljevstva Ahom. God. 1816. zajedno s kraljevstvom Ahom okupirali je Burmanci. Od 1826–92. pokoravaju je Britanci. Prvaci Naga zatražili su 1947. ustroj vlastite države u okviru Indij. Unije. Taj zahtjev nije prihvaćen te su Nage u upr. smislu ostali podložni sav. državi Assamu. God. 1954. izbio je oružani ustanak Naga na čelu sa Zaphuom Phizom i započela gerilska borba protiv indij. vojske. God. 1957–62. područja nastanjena Nagama stavljena su pod izravnu upravu sav. vlade; 1963. N. napokon dobiva status sav. države Indij. Unije. Na izborima 1964. pobjeđuju lojalisti (Naga Nationalist Organization) na čelu s P. Shiluom Aom, koji je sastavio nagalandsku vladu. Vođa radikala Z. Phizo nastavlja gerilsku borbu do 1965, kada je sklopljeno primirje.