neolitik

neolitik, statueta iz Vinče, Beograd, Narodni muzej

neolitik, posuda iz Smilčića, Zadar, Arheološki muzej

neolitik, žrtvenik, Bitolj, Narodni muzej

neolitik, vaza iz nalazišta Nebo, Sarajevo, Zemaljski muzej

neolitik, posuda iz Sarvaša, Osijek, Muzej Slavonije

neolitik, kamena glava iz Shaar Hagolana, Izrael
neolitik, mlađe kameno doba; razdoblje u kojem nastaju prve sjedilačke ljudske zajednice s trajnim naseljima i čvrstim nastambama, utemeljene na uzgoju biljaka i domestikaciji životinja. Prije o. 10 000 god. s holocenom i otopljavanjem nastaju povoljniji uvjeti za prelazak čovjeka s lovačkog i skupljačkog načina života na vlastitu proizvodnju hrane. Ti se procesi odvijaju različito u pojedinim područjima, ali uglavnom obuhvaćaju umjereni pojas Dalekog istoka i Amerike, te osobito aktivno središte od Crnog mora i Perzijskog zaljeva do Nila, gdje se počinju uzgajati pšenica, ječam, raž, proso, pojedine grahorice, te lan i konoplja, a od životinja (uz ranijeg psa) udomaćuju se ovca, koza, svinja, govedo, deva i dr. Već u ranijim pretkeramičkim kulturama podižu se naselja gradskog tipa (npr. Jerihon), poslije i s bogatim keramičkim materijalom (Biblos, Çatal Hüyük i dr.). Grade se zemunice, ali i nadzemne konstrukcije od pletera, sušene opeke i dr. Usavršavaju se oruđa i oružja, javljaju se prvi ukrasni predmeti te plastika posvećena kultu. U Hrvatskoj prve neolitičke kulture su starčevačka i impressokeramička u unutrašnjosti, te danilska, hvarska i velolučka uz obalu i na otocima. Polovicom ←IV. tisućljeća prodire šira upotreba metala kojom se završava n. a počinje bakreno doba, ili eneolitik.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: