New Hampshire

New Hampshire, Dartmouth College u Hanoveru

New Hampshire, Concord

New Hampshire, gorje White

New Hampshire, zastava
New Hampshire, sav. država na S SAD-a (od 21. VI. 1788); 23 292 km2 (44. sav. država), 1 316 216 st. (41. sav. država). Na S graniči s kan. provincijom Québec, na I sa sav. državom Maine te s Atlantikom, na J s Massachusettsom, a na Z s Vermontom. U smjeru S–J pruža se u duljini od 291 km, a u smjeru I–Z 151 km. Pripadaju joj i tri stjenovita otočića Isles of Shoals. Gl. grad Concord (42 605 st.). Planinski prostor na S i SI (White Mountains); najviši vrh Mount Washington (1917 m). Obalna ravnica na JI. Veće rijeke: Connecticut (najdulja), Merrimack, Androscoggin, Saco i Piscataqui. Brojna jezera; najveće Winnipesaukee. O. 83% površine pod šumama. Uzgoj voća (jabuke) i povrća. Stočarstvo; mljekarstvo. Ribarstvo (izlov jastoga, škampa, tunja i dr.). Rudarska ind. (granit). Elektron., kovinska, tekst. i papirna ind.; prerada i proizvodnja kože te preciznih instrumenata, gume i plastike. Turizam; brojne atrakcije: White Mountain National Forest, jezero Winnipesaukee i dr. Kampiranje, planinarenje, ribolov, skijanje, utrke konja i dr. Veći gradovi: Manchester, Nashua, Rochester i Portsmouth. U N. H. rođen je amer. predsj. Franklin Pierce. Prije dolaska Europljana područje je nastanjivalo indijansko pleme Pennacook. Engl. kapetan Martin Pring prvi je Europljanin koji je istraživao to područje pristavši 1603. u luci Piscataqui. Franc. istraživač Samuel de Chaplain 1605. plovio je duž obale i pristao na otočićima Isles of Shoals. Istraživao ga je i engl. kolonist John Smith 1614. Engl. kralj James I. dodijelio ga je Vijeću Nove Engleske. Područje između rijeka Merrimack i Kennebec pripalo je 1622. Ferdinandu Gorgesu i Johnu Masonu. Prvo stalno naselje Little Harbor podignuto je 1623. na mjestu današnjeg Ryea. Područje između rijeka Piscataqui i Merrimack pripalo je 1629. Johnu Masonu. U posjedu Massachusettsa 1641–79. Kralj. provincija postaje 1679. Dio dominiona Nove Engleske od 1686. do 1689. Kralj. vlada uspostavljena 1692. Prva kolonija koja je 1776. donijela i prihvatila vlastiti Ustav. Sav. država postaje 1788. (kao 9. po redu). Gosp. razvoj nakon građ. rata.