New York, Kip slobode
New York, Brooklyn Bridge
New York, Manhattan
New York (engl. New York City), grad u istoimenoj sav. državi, na rijekama Hudson i East River, jedna od vodećih luka svijeta, na I SAD-a; 8 107 916 st. (metropolitansko područje 22 313 756 st.). Najveći amer. grad, popularno nazvan “Velika jabuka” (Big Apple). Vodeće svj. trg., financ., turist. i kult. središte. Važno prom. čvorište (cest., želj., pom. i zračno). Sastoji se od pet okruga: Queens, Brooklyn (najnaseljeniji), Staten Island, Bronx i Manhattan. Svi, osim Bronxa, smješteni su na otocima (N. Y. ima 50 otoka i otočića). N. Y. je sjedište mnogih velikih kompanija. Financ. četvrt Lower Manhattan (s ulicama Wall Street i Broad Street). Burza (1817), Federalna banka, brojne financ. institucije. Mondene ulice s trgovinama Peta i Madisonova avenija. Tekst., prehr., drvna, papirna, kovinska, kem. ind.; proizvodnja strojeva. Tiskarstvo. Vodeće televizijske i radijske amer. kuće imaju sjedišta u New Yorku. O. 30% st. su Afroamerikanci, o. 7% Azijati, a o. 24% st. Hispanoamerikanci. Sve ulice i avenije na Manhattanu sagrađene su u smjeru S–J te I–Z, osim dijagonalno izgrađenog Broadwaya. Na Manhattanu se nalaze brojni neboderi: Empire State Building (381 m), Chrysler (319 m), American Interational (290 m), i dr. Grad. vijećnica (1802–11). Brojne katedrale i crkve: katedrala sv. Patricka (1879), katedrala sv. Ivana (1892) i dr. Kip slobode (1886; dar Francuske) na otoku Libertyiju Island jedna je od najvećih atrakcija; u razdoblju 1892–1945. bila je najvažnija točka ulaska mnogobrojnih useljenika u SAD. Mnogi parkovi: Central Park (osmislili ga amer. arhitekti Frederick Law Olmsted i Calvert Vaux u 1850-ima) i dr. Poznate četvrti: Chinatown, SoHo, Harlem (većinom crnačko i hispansko st.), Greenwich Village. U Bronxu se nalaze zoološki, botanički vrt, bejzbolski stadion Yankee. Šport. centar Madison Square Garden na Manhattanu (košarkaška dvorana New York Knicksa). Sveučilišta: Columbia (osn. 1754. kao King’s College), New York (1831), Fordham, St John’s, Rockefeller i dr. Institut Pratt (1887). Muzička škola (1917). Muzeji: Metropolitan Museum of Art (1880), Museum of Modern Art (1929), Guggenheimov muzej (1959), American Museum of Natural History (1869), židovski, El Museo del Barrio (latinoamer. i portorikanska kultura) i dr. New York Public Library s o. 10 mil. sv. knjiga. Kaz. četvrt Times Square s o. 30 kazališta. Istraž. centar crnačke kulture Schomburg s najvećom kolekcijom dokumenata o crnačkoj literaturi i povijesti na svijetu. Operna kuća Metropolitan Opera House. Brojni mostovi: Brooklyn (1883), Manhattan i Williamsburg (povezuju Brooklyn i Manhattan), George Washington (Manhattan i New Jersey), Verrazano–Narrows (sagrađen 1964, povezuje Staten Island i Brooklyn; po duljini drugi viseći most na svijetu) i dr. Trajektne veze sa Staten Islandom. Cestovni i želj. tuneli Holland, Lincoln, Brooklyn Battery i dr. Tri međunar. zračne luke: John F. Kennedy i La Guardia (Queens) te Newark (New Jersey). U N. Y. se nalazi i sjedište UN-a (Manhattan, East River). Prije dolaska Europljana, prostor oko njujorškog zaljeva naseljavala su indijanska plemena iz skupina Algonkina (Mahican i Wappinger) i Irokeza (Mohawk, Seneca, Oneida i dr.). Prvi Europljanin koji je uplovio u zaljev bio je tal. pomorac i istraživač Giovanni da Verrazano 1524. (u službi Francuske). Rijeku Hudson prvi je 1609. istraživao Henry Hudson pod niz. zastavom. Niz. kolonija New Netherlands osnovana je 1624, a na juž. dijelu Manhattana 1625. niz. trg. postaja New Amsterdam. Prvo trajno naselje osnovano je 1626. Tijekom XVII. st. niču naselja u Bronxu, Brooklynu, Queensu i na otoku Staten. Tadašnji guverner Peter Stuyvesant predao je 1664. koloniju Englezima. Nizozemci su je ponovno privremeno osvojili nekoliko godina poslije, a Engleskoj je konačno pripala 1674. sporazumom iz Westminstera. U New Yorku je 1735. John Peter Zenger uveo slobodu tiska. God. 1765. održan je kongres predstavnika kolonija koje su prosvjedovale protiv uvođenja zakona Brit. parlamenta o porezu na dokumente i javne spise (Stamp Act), koji je propisivao da je svaki dokument na nežigosanom papiru bezvrijedan. Zakon je povučen 1766, no Brit. je parlament nastavio s provođenjem poreznih mjera. Nametanjem poreza na čaj pripadnici društva Sons of Liberty (Sinovi slobode) spriječili su 1774. istovar čaja s brit. broda. Nakon bitke kraj Long Islanda 1776, N. Y. su okupirale brit. snage u čijim je rukama i ostao do kraja Amer. rata za nezavisnost (1783). Teško stradao u požarima 1776. i 1778. Amer. Kongres sastajao se u N. Y. u razdoblju 1785–90. George Washington inauguriran je ovdje 1789. kao prvi amer. predsj. Od 1784. do 1790. bio je gl. grad SAD-a. Nakon završetka izgradnje kanala Erie–Hudson 1825. grad se počinje brže širiti; njegova luka dobiva veće značenje (povezana je s Velikim jezerima). Dolazi velik broj useljenika (Irci, Nijemci, Židovi i Talijani); sred. XIX. st. njihov je udio iznosio o. 48%. Epidemija kolere teško je pogodila grad 1832. God. 1835. ponovno ga je zahvatio velik požar. Potkraj XIX. st. stiže velik broj useljenika s J i I Europe, te Kinezi. Nakon izgradnje Panamskoga kanala (1914) postaje najveća svj. luka. Poč. XX. st. vodeće financ. središte SAD-a, u prvim desetljećima XX. st. i najveće financ. središte zap. svijeta. Velik slom na njujorškoj burzi 1929. označio je poč. velike ekon. krize u svijetu. Nakon 1950-ih doseljava se velik broj Portorikanaca. U islamističkom terorističkom napadu 11. IX. 2001. poginulo je o. 2800 ljudi u rušenju dvaju nebodera Svj. trgovinskog centra, jednog od simbola N. Y.