Niger, rijeka u zap. Africi; duga 4200 km, porječje o. 1 877 000 km2. Treća rijeka po duljini u Africi (poslije Nila i Konga). Smatra se da su joj ime dali Grci; poznata po nekoliko imena (Joliba, Mayo Balleo, Isa Eghirren, Kwarra, Kworra, Quorra). Izvire u Gvineji, na ist. strani visočja Fouta Djallon, 240 km od Atlantskog oceana. Teče prema SI kroz Gvineju i Mali. U sred. Maliju tvori prostranu unutar. deltu (površine 77 700 km2); sustav kanala i plitkih jezera. Francuzi su 1930. započeli program gradnje sustava za natapanje u tom području (podignuta brana kraj Sansandinga, dobivene su velike poljoprivr. površine). Nizvodno do Timbaktua u Maliju N. zakreće prema I, zatim SI i izlazi iz Malija. Protječe kroz državu Niger (tvori dio granice prema Beninu) i ulazi u Nigeriju. N. teče prema J i velikim deltastim ušćem ulijeva se u Gvinejski zaljev. Delta je površine 36 260 km2, najveća u Africi; močvarno područje, puno laguna i kanala. Najvažniji pritoci: Beune, Mafou, Niandan, Milo i Kaduna. Vode N. koriste se za natapanje i dobivanje el. energije (najveća brana je Kainji). Plovan gotovo duž cijelog toka za velike brodove 10 mjeseci u godini (od lipnja do ožujka). Tok N. premošten je cestama i željeznicama na mnogim mjestima. Dolina N. rijetko naseljena; plemena Bambara, Malinke, Songhai i Zarma. Ribarstvo; u delti ležišta nafte. U dolini uzgoj riže, pamuka, povrća. Gl. luke: Koulikoro, Timbuktu, Baro, Onitsha, Burutu i Koko; u delti su važni gradovi Port Harcourt i Bonny. Područje gornjeg toka N. dio nekadašnjih carstava Mali i Songhai. Tok rijeke istraživali škot. istraživač Mungo Park u XVIII. st. i Britanci Richard i John Lander u XIX. st.