Nin

Nin, panorama
Nin, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Zadarskoj županiji, 17 km sjeverno od Zadra. Leži na južnom dijelu Ninskoga zaljeva, na poluotoku Ždrijac. Grad ima 1132, a gradsko upravno područje 2744 stanovnika (2011). U ilirsko doba bio je jedno od vodećih naselja Liburna. Za rimske uprave (Aenona) bio je municipij. Početkom VI. st. razoren; naseljavaju ga Hrvati; od IX. st. bio je biskupija (do 1828). U srednjem vijeku bio je jedno od sijela hrvatskih narodnih vladara te sjedište istoimene biskupije. U XIV. st. nad gradom se smjenjivala vlast hrvatsko-ugarskih vladara i Mlečana, koji su ga konačno zauzeli 1409. Iako je utvrđen bedemima, stradao je tijekom osmanskih prodora (1571., 1646), nakon čega je izgubio dotadašnje značenje. Poslije pada Mletačke Republike (1797) i kratkotrajne francuske uprave (1805–13) pripao je Austriji, pod čijom je upravom ostaje do 1918., slijedeći u kasnijem povijesnom razvoju sudbinu Dalmacije. Stari dio grada Nina smješten je na malenom otočiću (pješčanom sprudu promjera 500 m) usred plitke lagune (nekadašnjega ušća rijeke Miljašić Jaruge u more). S istočne strane grada nalazi se solana (proizvodnja soli od 1500., Muzej soli, suvenirnica). Crkva Sv. križa (XI. st.) naziva se najmanjom kateralom na svijetu. Status grada stekao je 1997. 
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: