Njoro

Njoro (Nyoro, Banyoro, Bunyoro, Kitara), bantuski narod nastanjen u zap. Ugandi, između Albertova jezera na Z, Viktorijina Nila na S i r. Kafu na J. Naziv Nj. obuhvaća Hime, nomadske stočare svijetle puti i nekoć vladare naroda Nj., poljodjelce Iru, tamnopute, nekoć podanike Hima, te nilotsku skupinu Bito, iz čijih se redova birao kralj (mukama). Ustrojeni su u o. 150 endogamnih patrijarhalnih klanova. Po vjeri animisti; vrhovno božanstvo je Bacwezi (bog kralj), za kojeg drže da je iz skupine Bito. Bave se poljodjelstvom (uzgoj prosa, slatkoga krumpira, graha), ribarstvom i stočarstvom. Žive u malim i raštrkanim selima od 50–60 nastamba izgrađenih od blata i pletera. U pretkolon. doba Nj. su ustrojili jedno od najmoćnijih kraljevstava na prostoru većeg dijela današnje Ugande (Bunyoro). U XVIII. i XIX. st. slabe zbog unutar. sukoba (ratovi među različitim pretendentima za vladarski naslov i dr.). Njihove stečevine tada postupno preuzima susjedno kraljevstvo Ganda (Buganda). God. 1890. kralja Kabaregu porazili su Britanci i veći dio kraljevstva Bunyoro uključili u svoj protektorat Ugandu. Priznajući engl. suverenitet, kraljevi iz naroda Bito nastavili su vladati do 1966, kada je njihov položaj ukinula ugandska vlada.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: