Olib

Olib
Olib, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini, na sjevernom dijelu zadarskoga arhipelaga, u  Zadarskoj županiji; 26 km2, 140 stanovnika (2011). Administrativno pripada gradskom upravnom području Zadra. Leži istočno od Silbe, sjeverno od Ista i zapadno od Škrde i Mauna. Dug je 9,3 km, širok 6,3 km, dužina obale iznosi 31,5 km, a koeficijent razvedenosti obale otoka 1,74 (slabo razvedena obala)Na jugu otoka najviši je vrh Kalac, 74 m. Građen od vapnenaca i dolomita. Zapadni je dio pod makijom i šumarcima crnike, na istoku i jugu pašnjaci i šikara. Poljoprivreda (vinogradarstvo, maslinarstvo; ovčarstvo); proizvodnja sira. Ribolov. Turizam. Brodskim i trajektnim vezama povezan sa Zadrom i susjednim otocima (Zadar–Ist–Olib–Silba–Premuda–Mali Lošinj). Jedino naselje, Olib leži na zapadnoj obali. Župna crkva Blažene Djevice Marije iz 1899. sa zvonikom iz 1874., kaštel (XVIII. st.), utvrđene kuće (dvorovi) s početka XVII. st. (Radov dvor iz 1603. i dr.). U uvali Banve ruševine crkve i samostana (srušeni oko 1200). Na otoku postoji višestoljetna tradicija uporabe glagoljice. U župnome dvoru pohranjeni su glagoljski kodeksi iz XVI–XIX. st. Otok je naseljen u rimsko doba (ostatci rimskoga graditeljstva u uvali Banve). Konstantin VII. Porfirogenet spominje ga pod nazivom Aluip (X. st.). Od XV. st. bio je u posjedu zadarske komune. Naselje se razvilo dolaskom izbjeglica iz Cetinske krajine 1476; stradalo je u napadima ulcinjskih gusara u XVII. st. U XVIII. i XIX. stoljeću bilo je razvijeno pomorstvo. Za Drugoga svjetskog rata na otoku se razvio snažan antifašistički pokret (mornarica).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: